ADHD - HIPERAKTIVNO DIJETE
Tko je hiperaktivno dijete
Što je ADHD
Hiperaktivno dijete u obitelji
Kako roditelji mogu pomoći
Hiperaktivno dijete u školi
Kako učitelji mogu pomoći
Odnos učenik-učitelj
Poseban kutak za roditelje
Bihejvioralna terapija
Šta bihejvrioralna terapija neće učiniti? Bihejvioralna terapija vam neće pomoći da spoznate sebe. Za razliku od psihoanalize, Neće tragati za skrivenim, nesvesnim motivima, za dubljim uzrokom ili poreklom vaših nevolja. Cilj bihejvioralne terapije je drugačiji. Pokušaće da vas u što kraćem roku oslobodi ponašanja i raspoloženja koja vam nanose štetu. Bihejvioralna terapija se zasniva na pretpostavci da je svako ponašanje (uključujući i emocionalne probleme) naučeno i da stoga može biti zamenjeno drugačijim, poželjnijim. Ili, narodski rečeno, da svaka navika ima odviku.
Depresija i samopomoć
Iako je depresija prije svega mentalno stanje, ova bolest povećava i rizike od drugih bolesti, prije svega srca i krvnih žila. Redovito kretanje i tjelovježba savjet su za održavanje zdravlja općenito, no depresivni ljudi bi o ovom faktoru trebali povesti više računa nego oni koji nemaju ozbiljnijih problema ni s mentalnim ni s tjelesnim zdravljem.
Lijekovi i psihoterapija pomažu u borbi s depresijom, no brojna istraživanja pokazala su i kako bolesnik sam može učiniti nevjerojatno puno u stabilizaciji stanja i izlječenju. Osim promjene stavova i ponašanja, postoje brojni sitni koraci, koje "na prvu loptu" nikad ne bismo povezali s depresijom.
Kako tinejdžeri mogu da zaštite svoje mentalno zdravlje tokom pandemije koronavirusa COVID-19 -
Šta možete da učinite kako biste vodili računa o sebi i svom mentalnom zdravlju
Izvor: https://www.unicef.org/bih/pri%C4%8De/kako-tinejd%C5%BEeri-mogu-da-za%C5%A1tite-svoje-mentalno-zdravlje-tokom-pandemije-koronavirusa-covid-19
UNICEF
31 Mart/ožujak 2020
Biti tinejdžer je teško. A vanredne okolnosti i bolest izazvana koronavirusom (COVID-19) to čini još težim. Nakon zatvaranja škola i otkazivanja različitih događaja, mnogi tinejdžeri propuštaju neke od najvažnijih trenutaka svog mladalačkog života – uključujući i one svakodnevne, poput razgovora s prijateljima i pohađanja nastave.
Seksualna fantazija
Imamo li seksualne fantazije?
Je li seksualna fantazija prijevara?
Zašto nam trebaju seksualne fantazije?
Jesu li seksualne fantazije odraz neuspješne veze?
Tjelesni dismorfni poremećaj
Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek, prognoza i liječenje
Prikaz slučaja
Uvod
Tjelesni dismorfni poremećaj podrazumijeva zaokupljenost umišljenom manom tjelesnog izgleda ili pretjeranu iskrivljenost u doživljaju minimalnog i beznačajnog tjelesnog defekta.
Ako ovakav doživljaj vlastitog tijela osobi uzrokuje bitne teškoće, te ako je povezan sa oštećenjem u socijalnom, radnom i drugim oblicima funkcioniranja, ima kakarkteristike duševnog poremećaja. Poremećaj je prvi put spomenuo talijanski liječnik Morselli, 1886., pod nazivom dismorfofobija. 1980. je pod tim nazivom po prvi put registriran u američkom priručniku za duševne poremećaje, DSM-III. U sljedećim je izdanjima, DSM-III-R i DSM-IV, preimenovan u tjelesni dismorfni poremećaj.
Sigmund Freud je također opisivao svog pacijenta kojeg je nazvao "čovjek vuk", a koji je imao klasične simptome tjelesnog dismorfnog poremećaja. Bio je uvjeren da je njegov nos toliko ružan da je izbjegavao bilo kakav posao i društveni život.
