Shizoafektivni poremećaj
Uvod
Epidemiologija
Klinička slika i dijagnostički kriteriji
Tijek bolesti
Liječenje
Prikaz slučaja
UZROCI DEPRESIJE
Neke vrste depresije pojavljuju se u obiteljima, upućujući na zaključak da se biološka ranjivost može naslijediti. Izgleda da je to slučaj s bipolarnim poremećajem. Studije u obiteljima gdje članovi svake generacije obole od bipolarnog poremećaja pokazale su da oboljeli imaju drukčiji genetski ustroj od onih koji ne obolijevaju. Obrnuto, međutim, ne vrijedi: Nisu svi s genetskim ustrojem osjetljivim na bipolarni poremećaj osuđeni na bolest. Očito da u njezinom nastanku ima udjel i stres kod kuće, na poslu ili u školi.
Depersonalizacijski poremećaj
Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek i prognoza
Liječenje
Uvod
DSM IV-TR definira depersonalizacijski poremećaj kao trajnu ili ponavljanu alteraciju percepcije selfa do stupnja gdje je osjećaj osobe o njegovom ili njezinom osjećaju realnosti privremeno izgubljen. Pacijenti s depersonalizacijskim poremećajem mogu se osjećati kao da su roboti, kao da su u snu ili da su odvojeni od svojih tijela. Epizode su ego-distone te pacijenti shvaćaju nestvarnost simptoma.
Skriveni znakovi depresije
Mnogi misle kako je očito kad je netko u depresiji, no na nesreću, okolina najčešće depresiju prepoznaje kad ona dugo traje, kad je tipična i kad je zastupljena većim brojem simptoma. No, depresija je zaista bolest s tisuću simptoma, kod svakog se pojedinca manifestira različito, a česta pojava je da ni sam pojedinac koji pati od depresije toga nije svjestan ili da iz različitih razloga skriva bolest (često uspješno).
Sljedeći znakovi depresije s njom se ili ne povezuju ili se povezuju samo ako su prisutni uz barem još jedan znak koji smatramo tipičnim (loše raspoloženje, povučenosti i sl.):
Depresivac u obitelji
Umjesto potpore obitelji i prijatelja, depresivac većinom nailazi na nerazumijevanje, prijekor, podsmijeh i izbjegavanje
Depresija je bolest koja izaziva neke od najtežih patnji koje čovjek može iskusiti. Odgovorna je za najveći broj izvedenih suicida i pokušaja suicida (65 - 70 posto) te izrazito umanjuje kvalitetu života.
Unatoč tegobama, kod vrlo malog postotka oboljelih (10 - 30 posto, ovisno o sredini) uslijedi pravodobna dijagnoza te ispravno i dovoljno dugo liječenje. Jedan od razloga za takav paradoks je vrlo slaba informiranost javnosti o prirodi depresije i mogućim terapijama. Što je sredina kulturno i gospodarski zaostalija, to je neshvaćanje depresije raširenije, a time su manja mogućnost da pacijent dobije ispravnu dijagnozu i terapiju.
Naše male i velike ovisnosti
- kockanje, kupovanje, seks, telefoniranje...
Ovisnici o kocki
Ovisnici o kocki i bilo kojem drugom obliku riskiranja zapravo su ovisni o učinku hormona koji djeluju na mozak tijekom upražnjavanja ovisnosti
Kad se spomene ovisnost, obično pomislimo na alkohol, nikotin, opojne droge i analgetike, no predmeta ovisnosti ima mnogo više. To mogu biti namirnice poput ugljikohidrata (čokolada i drugi slatkiši), naprave (telefon, računalo) i aktivnosti (kupovanje, seks, nasilje i razni oblici riskiranja). Ukratko, sve što može izazivati ugodu i što nam može nedostajati kad nam nije na raspolaganju.
Ljudi su ovisni o onome što im pruža ugodu kad je prisutno, a bol kad je odsutno. Bez obje komponente, ugode i boli, nema ovisnosti. Bol o kojoj govorimo zove se apstinencijska kriza i ona je ključ shvaćanja ovisnosti.
