ISTODOBNO NAM SE DOGODIO I VIRUS I POTRES, A PSIHOLOZI SAVJETUJU: ‘U toj situaciji jedna stvar je najpogubnija’

Izvor: https://net.hr/danas/hrvatska/istodobno-nam-se-dogodio-i-virus-i-potres-a-psiholozi-savjetuju-u-toj-situaciji-jedna-stvar-je-najpogubnija/ 

24.03.2020. Autor: Danas.hr

‘Povijest nas uči da je ponašanje uvjetovano strahom, a ne razumom pogubnije od svega’, ističe Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Potres je dodatno opteretio svakodnevicu koju već provodimo u posebnim okolnostima socijalne izolacije i ograničenja zbog suzbijanja pandemije koronavirusa. Potres je situacija koja izaziva strah visokog intenziteta kod svih ljudi. Pandemija izaziva tjeskobu u kojoj živimo već tjednima.

Sada kada smo doživjeli obje opasnosti i osjećaji su nam intenzivni i za mnoge preplavljujući, kazuje za Vijestihr nekoliko stručnjaka. Napominju kako su i strah i panika su prirodne i očekivane reakcije.

Program za očuvanja mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja tjeskobe i stresa

Izvor: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/program-za-ocuvanja-mentalnog-zdravlja-borbom-protiv-negativnih-utjecaja-tjeskobe-i-stresa/   

7. travnja 2020.
Ovaj paket preporuka nastao je u vrijeme pandemije koronvirusa kako bi pomogli stručnjacima koji pružaju usluge skrbi iz područja mentalnog zdravlja u pružanju psihosocijalne podrške, potom zdravstvenom osoblju za prevenciju sagorijevanja na radnom mjestu i građanima za samopomoć u prevenciji negativnih posljedica stresa. Kako bismo svi povećali svoju otpornost na stres moramo brinuti o svom mentalnom zdravlju. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Mentalno zdravlje je dio općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti. Budući je mentalno zdravlje prepoznato kao jedan od javno zdravstvenih globalnih prioriteta, 2018. godine donesena je Deklaracija o postizanju jednakosti za mentalno zdravlje za 21. stoljeće. Deklaracijom se daje poticaj i izražava spremnost za poduzimanje mjera i intervencija na globalnoj i lokalnoj razini kako bi se smanjio teret mentalnih poremećaja i drugih zdravstvenih stanja koja imaju utjecaj na mentalno zdravlje, uključujući zlouporabu psihoaktivnih supstanci i bolesti ovisnosti te je naglašeno da svatko ima pravo na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja.

Seksualna prava, seksualno zdravlje i sloboda

Neki od vas vjerojatno smatraju kako se nešto tako važno, intimno i neizbježno kao što je seksualnost niti može, niti treba, uzeti u zaštitu. Kome su potrebna posebna seksualna prava? Nije li, uostalom, činjenica da to pravo ionako koristimo - neki češće, neki rjeđe - bez obzira što o tome mislila država, crkva ili susjedi. Nije li seks, dodat ćete, nemoguće jednoznačno definirati, pa stoga i nemoguće propisivati? Ne baš. Činjenica je, naime, da je seks oduvijek bio podvrgnut zakonskim odredbama, odnosno, preciznije rečeno, zabranjivan. Tijekom povijesti, seksualno je nasilje nad ženama bilo kažnjavano kao zlouporaba očeve ili muževljeve imovine, brošure o kontracepciji zabranjivane kao pornografija, muškarci zaljubljeni u druge muškarce slani u zatvor, jednako kao i parovi zatečeni u oralnom seksu. Na različitim krajevima svijeta, specifični običaji i tradicije rezultirali su raširenom praksom amputacije klitorisa (još uvijek prisutnom), "liječenjem" masturbacije elektroškokovima, pravom velikaša na razdjevičenje mladenki... Seks je, pogledamo li bolje, uvijek bio reguliran. Zašto? Zašto je u Teksasu i nekim drugim južnim državama SAD odnedavno teže kupiti vibrator nego automatsko oružje? Zašto se navodni dušebrižnici opiru seksualnoj edukaciji? Zašto crkva i dalje zabranjuje uporabu kondoma? Zato jer je seks opasan!

Adolescencija

Od trenutka začeća pa sve do kraja svog života, čovjek se neprestano mijenja, kako na tjelesnom, tako i na psihičkom planu. Najburnije razdoblje najvećih promjena događa se na putu sazrijevanja, između djetinjstva i odrasle dobi, a naziva se adolescencija.

Osim najuočljivijih tjelesnih promjena, adolescencija je i razdoblje burnih i velikih promjena na intelektualnom, psihičkom, socijalnom i emocionalnom planu.

Sada je najvažnije da svi skupa ne izludimo.
Psihologinje s Filozofskog dale su nam 6 savjeta kako izdržati u kući

Za Telegram govore profesorice Gordana Kuterovac Jagodić i Nataša Jokić-Begić

Sve restriktivnije mjere, rast broja zaraženih, (samo)izolacija i ostanak u kućama. Ovome scenariju posljednjih dana svjedočimo i u Hrvatskoj uslijed pandemije koronavirusa čije je žarište sada u Europi. Izgledno je, dakle, da ćemo neko vrijeme biti doma i tako biti odgovorni prema sebi i drugima. Posve nova, dosad nezabilježena situacija, u kojoj je pod posebnim opterećenjem zdravstveni sustav, ima i svoju psihološku dimenziju o kojoj je važno (i bit će sve važnije) govoriti koliko i o samoj pandemiji.

PANDEMIJA KORONAVIRUSA UZROKUJE EPIDEMIJU USAMLJENOSTI: Evo kako se nositi sa štetnim posljedicama samoizolacije

Izvor: https://net.hr/magazin/pandemija-koronavirusa-uzrokuje-epidemiju-usamljenosti-evo-kako-se-nositi-sa-stetnim-posljedicama-samoizolacije/ 

09:21 24.03.2020  Autor: HINA

Premda je izolacija ispravan odgovor na aktualnu pandemiju, treba nam upravo suprotan odgovor na epidemiju usamljenosti

Sa sve većim brojem ljudi koji su zbog širenja koronavirusa prisiljeni na karantene, samoizolaciju ili socijalno distanciranje, raste rizik od još jedne prijetnje po javno zdravlje – od usamljenosti.

STRES, BOLEST, OPTIMIZAM: ŠTO MOŽEMO (PROBATI) UČINITI SAMI?

POSTED ON MARCH 16, 2020 BY ZPDADMIN

ZA ZPD PISALA ANDREA VRANIĆ

Od svih ljudi izloženih nekoj infekciji samo će se neki razboljeti. Jedan od razloga tome je i smanjena otpornost organizma nastala uslijed psihološkog stresa (npr. Segerstrom i Miller, 2004). Psihološki stres je povezan s promjenama imunološkog sustava.