Indigo djeca

Od 1950.-tih godina sve je više indigo djece koja su tako prozvana po navodnoj dominatnoj boji njihove aure-indigo plave. Riječ je o vrlo inteligentnoj, intuitivnoj i produhovljenoj djeci koja lako i brzo uče, ali ne podnose autoritete. Dosadašnje metode učenja njima su naporne i dosadne.

Parasomnije

Parasomnije su fiziološke pojave ili patološki poremećaji koji se javljaju samo u vrijeme spavanja ili su spavanjem pojačani. Teži oblici parasomnije su redovitijeg javljanja, a u nekih bolesnika pozitivna je obiteljska anamneza.

PANDEMIJA KORONAVIRUSA UZROKUJE EPIDEMIJU USAMLJENOSTI: Evo kako se nositi sa štetnim posljedicama samoizolacije

Izvor: https://net.hr/magazin/pandemija-koronavirusa-uzrokuje-epidemiju-usamljenosti-evo-kako-se-nositi-sa-stetnim-posljedicama-samoizolacije/ 

09:21 24.03.2020  Autor: HINA

Premda je izolacija ispravan odgovor na aktualnu pandemiju, treba nam upravo suprotan odgovor na epidemiju usamljenosti

Sa sve većim brojem ljudi koji su zbog širenja koronavirusa prisiljeni na karantene, samoizolaciju ili socijalno distanciranje, raste rizik od još jedne prijetnje po javno zdravlje – od usamljenosti.

Sada je najvažnije da svi skupa ne izludimo.
Psihologinje s Filozofskog dale su nam 6 savjeta kako izdržati u kući

Za Telegram govore profesorice Gordana Kuterovac Jagodić i Nataša Jokić-Begić

Sve restriktivnije mjere, rast broja zaraženih, (samo)izolacija i ostanak u kućama. Ovome scenariju posljednjih dana svjedočimo i u Hrvatskoj uslijed pandemije koronavirusa čije je žarište sada u Europi. Izgledno je, dakle, da ćemo neko vrijeme biti doma i tako biti odgovorni prema sebi i drugima. Posve nova, dosad nezabilježena situacija, u kojoj je pod posebnim opterećenjem zdravstveni sustav, ima i svoju psihološku dimenziju o kojoj je važno (i bit će sve važnije) govoriti koliko i o samoj pandemiji.

Kognitivno bihevioralna terapija

Glavne značajke kognitivno bihevioralne terapije su:

Kognitivno bihevioralna terapija je zasnovana na kognitivnom modelu emocionalnih reakcija.

Depersonalizacijski poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek i prognoza
Liječenje

Uvod

DSM IV-TR definira depersonalizacijski poremećaj kao trajnu ili ponavljanu alteraciju percepcije selfa do stupnja gdje je osjećaj osobe o njegovom ili njezinom osjećaju realnosti privremeno izgubljen. Pacijenti s depersonalizacijskim poremećajem mogu se osjećati kao da su roboti, kao da su u snu ili da su odvojeni od svojih tijela. Epizode su ego-distone te pacijenti shvaćaju nestvarnost simptoma.