Lysergic acid diethylamide (LSD)

Kratkoročni efekti

Anksiozni poremećaji

Anksiozni poremećaji (AP) predstavljaju skupinu različitih medicinskih stanja u kojima dominiraju zabrinutost, strah, tjeskoba, strepnja, napetost ili nemir. Psihofarmakoterapija predstavlja temelj uspješnog liječenja anksioznih poremećaja, ali bez psihoedukacije pacijenta i njegove obitelji, te kognitivno-emocionalno-bihejvioralne terapije i promjene životnog stila i bazičnih uvjerenja pacijenta često je nemoguće postići izlječenje. U aktualnom članku pročitajte više o klasifikaciji, epidemiologiji, patofiziologiji, dijagnozi i liječenju anksioznih poremećaja.

Definicija i klasifikacija
Epidemiologija
Patofiziologija
Najpoznatije psihoanalitičke teorije su:
Klinička slika
Dijagnoza
Diferencijalna dijagnoza
Liječenje
Literatura

Anoreksija nervoza

Poremećaji hranjenja rezultat su međusobnog djelovanja niza čimbenika, a mogu uključivati brojne biološke, socijalne i psihološke uzroke i kulturu u kojoj postoji obilje hrane i opsjednutost mišlju o mršavosti. U poremećaje hranjenja ubrajaju se pretilost, anorexia nervosa i bulimia nervosa. Od anoreksije boluje 0.5 - 1 % adolescentica, a smrtnost se pojavljuje u do 9% slučajeva (isključujući samoubojstvo). Stoga je anoreksija nervoza (AN) ozbiljan i potencijalno letalan poremećaj hranjenja, karakteriziran dubokim poremećajem doživljavanja slike vlastitog tijela, obuzetošću mršavošću i gubitkom tjelesne težine bez organskog uzroka.


Povijesne činjenice

Tko obolijeva od anoreksije?

Epidemiologija

Etiologija

Biološki čimbenici

Psihološki i psihodinamski čimbenici

Socijalni čimbenici

Klinička slika

Diajgnoza i diferencijalna dijagnoza

Liječenje

Literatura

Kako liječiti fobije???

U liječenju fobije uglavnom se koristi kombinacija lijekova i kognitivno-bihevioralne terapije.

Kognitivno-bihevioralna terapija uključuje i desenzibilizaciju koja se fokusira na promjenu vašeg razmišljanja i načina na koji mislite u trenutku kada se suočite sa stresnom situacijom ili objektom. Pojednostavljeno, to bi značilo da ukoliko promijenite način na koji razmišljate, promijenit ćete način na koji djelujete. Ako promijenite način djelovanja, promijenit ćete i način na koji razmišljate.

Seksualne smetnje kod žena

Vaginizam

Anorgazmija

Prebrzi orgazam

Bolni snošaj

Dugi niz godina se ženska seksualnost stavljala na marginu istraživanja, ali ne samo istraživanja već i progovaranja o samoj seksualnosti kod žena. Žene kao da su smatrane kao osobe kojima seks nije bitan i kao da one u svom seksualnom životnu ne mogu imati prepreke i smetnje. Naglasak je stavljen na mušku seksualnost te su i novinski članci te i istraživački radovi preplavljeni muškom seksualnošću. Kako se stvarao otvoreniji i liberalniji pogled na ljudsku seksualnost te razvojem feminističkih shvaćanja, počelo se, ali još nedostatno, progovarati o ženskoj seksualnosti.

VRSTE DEPRESIJE