Psihodinamska teorija stresa

Latinska riječ districtia, kroz srednjovjekovnu francusku destrece i srednjovjekovnu englesku distresses, postaja je engleska riječ distress, odnosno skraćivanjem stress. Tijekom petnaestog stoljeća stres je označavao pritisak, a tek u dvadesetom stoljeću se počinje koristiti u medicini i označava duševno ili tjelesno preopterećenje i iscrpljenost organizma. Kanadski liječnik H. Selye definira stresor kao vanjski podražaj ili stimulus, a stres kao stanje tjelesnog disekvilibrija uzrokovanog stresorom. Stresori mogu biti vanjski fizički stimulusi kao različite infekcije, ali isto tako mogu biti i vanjski psihosocijalni činitelji kao ljubav i smrt. Da bi protumačila nečije odgovor na stresore, dinamska psihoterapija se usredotočuje na:

Psihoterapija

Fetiš - neuobičajena seksualna fiksacija

Fetišizam?
Fetišizam je fiksacija na nežive objekte ili dijelove tijela koji nisu prvenstveno seksualne prirode te prisilna potreba za njihovim korištenjem u svrhu postizanja seksualnog zadovoljstva. Predmeti ili dijelovi tijela postaju seksualni simboli, fetiši.
Fetišizam se javlja gotovo isključivo kod muškaraca. Jednom kad se uspostavi fetišizam postaje kronično, dugotrajno stanje odnosno obrazac ponašanja. Fetišizam je oblik parafilije.

Parafilija?
Parafilija je stanje kad seksualno uzbuđenje i zadovoljstvo osobe ovise o fantaziranju i provođenju seksualnog ponašanja koje je neuobičajeno ili ekstremno. Može uključivati neki objekt ili subjekt (djecu, životinje, različite fetiše) ili određeni čin (npr. nanošenje boli, pokazivanje dijelova tijela itd.). većina parafilija mnogo je češća kod žena nego kod muškaraca. Usmjerenost parafilije uglavnom je vrlo osobita i nepromjenjiva.

ISTODOBNO NAM SE DOGODIO I VIRUS I POTRES, A PSIHOLOZI SAVJETUJU: ‘U toj situaciji jedna stvar je najpogubnija’

Izvor: https://net.hr/danas/hrvatska/istodobno-nam-se-dogodio-i-virus-i-potres-a-psiholozi-savjetuju-u-toj-situaciji-jedna-stvar-je-najpogubnija/ 

24.03.2020. Autor: Danas.hr

‘Povijest nas uči da je ponašanje uvjetovano strahom, a ne razumom pogubnije od svega’, ističe Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Potres je dodatno opteretio svakodnevicu koju već provodimo u posebnim okolnostima socijalne izolacije i ograničenja zbog suzbijanja pandemije koronavirusa. Potres je situacija koja izaziva strah visokog intenziteta kod svih ljudi. Pandemija izaziva tjeskobu u kojoj živimo već tjednima.

Sada kada smo doživjeli obje opasnosti i osjećaji su nam intenzivni i za mnoge preplavljujući, kazuje za Vijestihr nekoliko stručnjaka. Napominju kako su i strah i panika su prirodne i očekivane reakcije.

Na što trebaju paziti osobe koje boluju od epilepsije?

Tijekom povijesti pokazalo se da epilepsija nije mogla spriječiti neke od najglasovitijih pojedinaca da u svojem poslu budu najbolji. Tome svjedoče mnogi, a među najpoznatijima mogu se navesti: Napoleon Bonaparte, Alfred Nobel, Georg F. Händel, Fjodor M. Dostojevski.
Mogu li osobe s epilepsijom uživati alkoholna pića, duhan i droge?
Mogu li osobe s epilepsijom obavljati sve poslove kao i ostali ljudi?
Može li epilepsija biti uzrokovana nekim drugim oboljenjima?
Mogu li se baviti sportom i kojim?
Mogu li voziti motorna vozila i bicikl?
Mogu li oboljeli od epilepsije imati djecu?
Ima li prehrana utjecaja na liječenje epilepsije?
Mogu li osobe s epilepsijom uživati alkoholna pića, duhan i droge?