Kognitivno bihevioralna terapija

Kognitivno bihevioralna terapija

 

Kognitivno bihevioralna terapija (KBT) efikasan je oblik psihoterapije čija je učinkovitost dokazana brojnim kliničkim studijima u liječenju različitih psihičkih poremećaja. Korijeni KBT-a sežu u razvitak bihevioralne terapije u ranom 20. stoljeću, koreliraju sa razvojem kognitivne terapije u 1960-im godinama i posljedičnom spajanju ovih tehnika.
Ocem kognitivne terapije smatra se američki psihijatar Aaron Beck čiji fokus je u početku bio na liječenju depresije. Smatrao je da kod depresije postoji distorzija mišljenja. Glavne smjernice kognitivno bihevioralne terapije su da terapeut i bolesnik rade zajedno kao tim u identificiranju i riješavanju problema. Terapeut pomaže bolesnicima da nadvladaju poteškoće, mijenjajući svoje misli, ponašanje i emocionalne odgovore. Kada su ljudi u distresu, često je prisutna distorzija mišljenja. Kognitivna terapija pomaže identifikaciju takvih misli i njihovu evaluaciju u odnosu na realitet, uči kako mijenjati distorzirane misli kako bi se osjećali bolje. Bihevioralni i kognitivni terapeuti su obično zdravstveni radnici, kao što su liječnici, psiholozi, medicinske sestre, socijalni radnici, savjetnici i sl.

Glavne značajke kognitivno bihevioralne terapije su:

Kognitivno bihevioralna terapija je zasnovana na kognitivnom modelu emocionalnih reakcija.

Kockanje

Kockanje

«Najveći svjetski problemi mogu biti riješeni ukoliko shvatimo ljudsko ponašanje.» O ponašanju (1974)- Skinner, B.H.(1904-1990)

Za kockanje možemo reći da predstavlja jedan od starijih oblika zabave. Ako se sjetimo rimskog carstva, sjetit ćemo se i poslovice «Kruha i igara».

Kockanje predstavlja jedan od oblika ponašanja kojim želimo doći i do brze i lake zarade, kockanje pojedincima čini gledanje utakmica na koje su se kladili zanimljivijim, kockanje naprosto predstavlja oblik zabave.

Sindrom nemirnih nogu

Sindrom nemirnih nogu


-    Uvod
-    Epidemiologija
-    Etiologija
-    Dijagnoza
-    Klinička slika
-    Tijek i prognoza
-    Liječenje

Uvod

Sindrom nemirnih nogu je čest neurološki poremećaj koji se prvi puta spominje u 17. stoljeću, a 1944. opisao ga je Karl A. Ekomb i od tada je poznat pod današnjim nazivom (ponekad se naziva i Ekbomov sindrom).
Karakteriziran je neugodnim senzacijama u nogama i potrebom za pomicanjem nogu. Navedene senzacije različito se opisuju pa se često spominje mravinjanje, gmizanje, bockanje, trzanje, grčenje, trnjenje ili čak bolne senzacije koje izazivaju prekomjernu potrebu za pomicanjem nogu.

Fetiš - neuobičajena seksualna fiksacija

Fetiš - neuobičajena seksualna fiksacija

Fetišizam?
Fetišizam je fiksacija na nežive objekte ili dijelove tijela koji nisu prvenstveno seksualne prirode te prisilna potreba za njihovim korištenjem u svrhu postizanja seksualnog zadovoljstva. Predmeti ili dijelovi tijela postaju seksualni simboli, fetiši.
Fetišizam se javlja gotovo isključivo kod muškaraca. Jednom kad se uspostavi fetišizam postaje kronično, dugotrajno stanje odnosno obrazac ponašanja. Fetišizam je oblik parafilije.

Parafilija?
Parafilija je stanje kad seksualno uzbuđenje i zadovoljstvo osobe ovise o fantaziranju i provođenju seksualnog ponašanja koje je neuobičajeno ili ekstremno. Može uključivati neki objekt ili subjekt (djecu, životinje, različite fetiše) ili određeni čin (npr. nanošenje boli, pokazivanje dijelova tijela itd.). većina parafilija mnogo je češća kod žena nego kod muškaraca. Usmjerenost parafilije uglavnom je vrlo osobita i nepromjenjiva.

Prevencija stresa

Prevencija stresa


Kako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju.

Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću po svoj tjelesni ili psihički integritet. Organizam se u stresu priprema na brzu reakciju i zaštitu - npr. pojačava se rad srca i pluća, povisuju se krvni tlak, razina šećera u krvi, mišićna napetost itd. Psihičke reakcije su strah, tjeskoba, promjene pozornosti, rasuđivanja
itd. Na primjer, svima nam se dogodilo da drhtimo od straha.

Na što trebaju paziti osobe koje boluju od epilepsije?

Na što trebaju paziti osobe koje boluju od epilepsije?


Tijekom povijesti pokazalo se da epilepsija nije mogla spriječiti neke od najglasovitijih pojedinaca da u svojem poslu budu najbolji. Tome svjedoče mnogi, a među najpoznatijima mogu se navesti: Napoleon Bonaparte, Alfred Nobel, Georg F. Händel, Fjodor M. Dostojevski.
Mogu li osobe s epilepsijom uživati alkoholna pića, duhan i droge?
Mogu li osobe s epilepsijom obavljati sve poslove kao i ostali ljudi?
Može li epilepsija biti uzrokovana nekim drugim oboljenjima?
Mogu li se baviti sportom i kojim?
Mogu li voziti motorna vozila i bicikl?
Mogu li oboljeli od epilepsije imati djecu?
Ima li prehrana utjecaja na liječenje epilepsije?
Mogu li osobe s epilepsijom uživati alkoholna pića, duhan i droge?

Kontakt

Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

www.Psycholog.Bayern

www.PsychologBayern.de

Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745

Psychologische Beratung Sandra Jovanovic Miljko  Tätigkeit: Prax.v.psych.Psychotherapie  Master der Psychologische Wissenschaften Sandra Jovanovic Miljko Spezialist für Traumatische Psychologie

BDP Anerkennung - Zertifikat zur Berufsqualifikation als Psychologin - Sandra Jovanović Miljko

Psychomeda Zertifikat - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz! - Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin

ProwenExpert-Seal - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz!- Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin

Online Therapy

Mentavio - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz!- Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin