Poremećaji spavanja

Veliki postotak ljudi žali se na probleme vezane uz spavanje.

Poremećaj spavanja može uzrokovati emocionalne promjene, poteškoće u memoriranju, lošije motoričke sposobnosti, smanjenu učinkovitost na poslu, povećanu učestalost nezgoda u prometu.

Akutni stresni poremećaj

Uvod
Definicija i dijagnostički kriteriji
Liječenje i prognoza
Forenzički aspekti
Prikaz slučaja

Bulimija nervoza

- Uvod

- Epidemiologija

- Etiologija

- Dijagnoza

- Klinička slika

- Prognoza

- Liječenje

- Prikaz slučaja

Uvod

Bulimija nervoza je sindrom okarakteriziran ponavljanjem napadaja pretjeranog jedenja i prekomjerne zaokupljenosti kontrolom tjelesne težine koji dovodi do prekomjerna jela, nakon čega slijede povraćanje ili uporaba sredstava za čišćenje (purgativa).

Žene i epilepsija

Žena tijekom svoga života prolazi kroz slijed prirodnih događanja vezanih uz promjene u hormonalnom statusu, počevši od prve menstruacije (menarhe), preko trudnoće, poroda i dojenja, pa sve do menopauze. Kako svako od spomenutih razdoblja ima svoje specifičnosti vezane uz oscilaciju hormona, sve te promjene mogu utjecati na kliničku sliku i tijek bolesti.

Psihodinamska teorija stresa

Latinska riječ districtia, kroz srednjovjekovnu francusku destrece i srednjovjekovnu englesku distresses, postaja je engleska riječ distress, odnosno skraćivanjem stress. Tijekom petnaestog stoljeća stres je označavao pritisak, a tek u dvadesetom stoljeću se počinje koristiti u medicini i označava duševno ili tjelesno preopterećenje i iscrpljenost organizma. Kanadski liječnik H. Selye definira stresor kao vanjski podražaj ili stimulus, a stres kao stanje tjelesnog disekvilibrija uzrokovanog stresorom. Stresori mogu biti vanjski fizički stimulusi kao različite infekcije, ali isto tako mogu biti i vanjski psihosocijalni činitelji kao ljubav i smrt. Da bi protumačila nečije odgovor na stresore, dinamska psihoterapija se usredotočuje na:

LIJEČENJE DEPRESIJE PSIHOTERAPIJOM

Brojni oblici psihoterapije pokazali su se vrlo uspiješnima kao monoterapija kod lakših i srednje teških oblika depresija, a kod teških depresija neizostavni dio liječenja uz medikamntoznu terapiju. Vrlo je bitno obratiti pažnju kako pojedinac sam sebi može pomoći i što okolina može učiniti za depresivnu osobu. Liječenje depresije je najčešće kombinirano.