Bulimia nervosa
Bulimia nervosa je poremećaj koji također započinje s nepravilnom prehranom. Osoba koja pati od ovog poremećaja ima povećan apetit s epizodama prežderavanja, a potom izbacivanja hrane.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Bulimia nervosa je poremećaj koji također započinje s nepravilnom prehranom. Osoba koja pati od ovog poremećaja ima povećan apetit s epizodama prežderavanja, a potom izbacivanja hrane.
Zbog predrasuda i iskrivljenih informacija osoba oboljela od depresije najčešće ne može pojmiti da su njezine tegobe zdravstveni problem
Kako shvatiti depresiju? Problem depresije jedan je od najvećih paradoksa društva i medicine. Stotine milijuna ljudi u svijetu, a stotine tisuća u Hrvatskoj, trpe od te bolesti, ali u najboljem slučaju jedna trećina potraži liječničku pomoć, a odgovarajući tretman dobije samo njih 10-20 posto. Depresija je lječiva, ali privoljeti osobu s depresijom (ili samog sebe) na odlazak liječniku, i to još psihijatru, u većini je slučajeva mission impossible. Svatko tko ima depresiju trpi brojne i ozbiljne smetnje i svjestan je da mu je loše, no ne shvaća prirodu svojih tegoba i ne zna što mu je činiti, a od okoline uglavnom dobiva pogrešne savjete i neumjesne primjedbe.
Epizodama trpanja u sebe golemih količina hrane, obično visoko kalorične, ne prethodi stvarna, konkretna glad, nego je riječ o takozvanom emocionalnom jedenju
Poremećaji jedenja nisu, kao što to mediji nerijetko sugeriraju, bolesti modernog doba. Naprotiv, uglavnom su poznate od davnina, a neke su opisane još u antičkim spisima. Prema suvremenim medicinskim klasifikacijama, spadaju u psihičke poremećaje, a u određenom postotku može ih se naći u svim kulturama. U pravilu se smatraju problemom ženske populacije, a u praksi se, iako rijetko, javljaju i u osoba muškog spola. Za razliku od anoreksije i bulimije, o kojima se proteklih mjeseci mnogo govorilo u hrvatskoj javnosti, o problemu kompulzivnog prejedanja malo se raspravlja, iako ovaj bulimiji srodan poremećaj prema američkim statistikama zahvaća od 0,9 do 4 posto cjelokupne populacije. Kako je riječ o "tajnoj" bolesti koju oboljeli, a zatim i njihova bliža okolina, nastoje prikriti, teško je odrediti stvarne razmjere bolesti. Prof. dr. sc. Vesna Vidović, s Klinike za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako se mali broj oboljelih od poremećaja jedenja javlja liječniku specijalistu, što procjenu o ukupnom broju oboljelih čini još neizvjesnijom.
U međunarodnoj klasifikaciji bolesti ICD-X(F63.0,Z72.6) i DSM-IV-TR(312.3), patološko kockanje je navedeno kao jedna od šest kategorija poglavlja »Poremećaji kontrole ponašanja». ((American Psychiatric Association: Diagnostic and Statistical Manual of Mental disorderes, fourth Edition, Text Revision, Electronic DSM-IV-TR-TM Plus; Washington, DC: American Psychiatric Publishing Inc., 2003.)
Definicija poremećaja kontrole ponašanja glasi: Nesposobnost suzdržavanja od izvođenja nekog ponašanja ili nagona koji je opasan za druge ili za samu osobu, i koji je obično obeležen zadovoljstvom nakon što se izvede.Bitno obeležje poremećaja kontrole impulsa je izostanak otpora ponašanju, impulsu ili iskušenju da se napravi čin koji šteti samoj toj osobi ili drugima. Poremećaj se ogleda u tome da osoba ima rastući osećaj napetosti i uzbuđenja pre samog čina, a za vreme samog čina osećaj zadovoljstva ili olakšanja. Nakon čina mogu se, ali i ne moraju javiti žaljenje, kajanje i osećaj krivice.
Bitno obeležje patološkog kockanja je trajno i povratno neprilagođeno kockanje, koje unosi razdor u lična, porodična i poslovna očekivanja. Sastoji se od čestih, ponavljanih epizoda kockanja koje preovlađuju u bolesnikovom životu na štetu socijalnih, radnih, materijalnih i porodičnih vrednosti.
Stanje budnosti i sna podliježe pravilima ritmičnosti povezanih s prirodnim ciklusima (dan i noć). Do poremećaja prirodnog toka sna dolazi zbog različitih promjena u okolini, djelovanja stresa i bolesti, kao i uslijed promijenjenih navika života.
San je fiziološka pojava koja se izmjenjuje sa stanjem budnosti u okviru ritma dana i noći, a služi odmaranju i oporavku organizma. San ima 4 stadija:
1. uspavljivanje (ulazak u san)
2. lagani san
3. polagani san
4. duboki san
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko
Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745