Anksiozni poremećaji

Anksiozni poremećaji (AP) predstavljaju skupinu različitih medicinskih stanja u kojima dominiraju zabrinutost, strah, tjeskoba, strepnja, napetost ili nemir. Psihofarmakoterapija predstavlja temelj uspješnog liječenja anksioznih poremećaja, ali bez psihoedukacije pacijenta i njegove obitelji, te kognitivno-emocionalno-bihejvioralne terapije i promjene životnog stila i bazičnih uvjerenja pacijenta često je nemoguće postići izlječenje. U aktualnom članku pročitajte više o klasifikaciji, epidemiologiji, patofiziologiji, dijagnozi i liječenju anksioznih poremećaja.

Definicija i klasifikacija
Epidemiologija
Patofiziologija
Najpoznatije psihoanalitičke teorije su:
Klinička slika
Dijagnoza
Diferencijalna dijagnoza
Liječenje
Literatura

Poremećaji spavanja

Veliki postotak ljudi žali se na probleme vezane uz spavanje.

Poremećaj spavanja može uzrokovati emocionalne promjene, poteškoće u memoriranju, lošije motoričke sposobnosti, smanjenu učinkovitost na poslu, povećanu učestalost nezgoda u prometu.

INFORMACIJE ZA KOCKARE

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) - dijagnoza F43.2

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) psihijatrijski je poremećaj koji se može razviti u osoba aktivno ili pasivno izloženih životno ugrožavajućim iskustvima. PTSP i ostali stresom uzrokovani poremećaji uvelike utječu na opće zdravstveno stanje pojedinca i smanjenje njegove funkcionalnosti na socijalnom i radnom planu. Zbog komplicirane dijagnoze PTSP-a i često udruženog komorbiditeta te činjenice da se dijagnoza temelji većinom na simptomima opisanim od bolesnika, pri dijagnosticiranju PTSP-a potrebno je primijeniti što više različitih metoda procjene i dijagnostičke kriterije u svim područjima rada (kliničkom, istraživačkom i forenzičkom), a dobivene podatke iskoristiti za izradu što učinkovitijeg terapijskog plana. Samo liječenje potrebno je prilagoditi pojedincu kombiniranjem psihoterapijskih, psihofarmakoloških i psihosocijalnih metoda

Namirnice koje spašavaju u kriznim trenucima

U trenucima kada osjećate manjak energije ili jednostavno imate loš dan posegnite za namirnicama koje će vam u trenu vratiti snagu i smanjiti razinu stresa u organizmu. Naranča i orašasti plodovi su idealne grickalice za svako doba dana.

Žene i impotencija

Nedostatak poznavanja uzroka koji bi mogli biti u pozadini problema impotencije često postaje uzrok frustracije kod žene.

Stava, kada se žena nađe suočena s činjenicom da njen partner ima problem erektilne disufnkcije, da je odlazak u apoteku po čarobnu pilulu nije jedina stvar koju bi trebalo razmotriti, je pogrešan. Erektilna disfunkcija nije samo seksualni problem već se dotiče i drugih aspekata života. Erektilna disfunkcija nije samo seksualni problem u tom smislu jer ona može biti posljedica još neotkrivenih bolesti kao što su dijabetes, visok kolesterol ili bolesti srca ili posljedica uzimanja nekih lijekova. Nedostatak poznavanja uzroka koji bi mogli biti u pozadini ovog problema često postaje uzrok raznih negativnih emotivnih stanja kod žene, kao što su tjeskoba pa i gnjev. Supruga će ćesto početi misliti kako je njen suprug više ne voli, kako mu više nije privlačna ili da je vara s drugom ženom. Njene sumnje ili tjeskobu suprug može protumačiti kao napad na njega na što će on neprimjereno uzvratiti nakon čega počinje lanac međusobnog okrivljivanja. Nezadovoljstvo iz kreveta prenosi se u svakodnevnu komunikciju i ono što je najgore stvari se tako pogoršaju da dolazi do potpunog prekida komunikacije i emocionalne veze.