Ljubav ili seksualna ovisnost

Svakom od nas je nešto drugo privlačno, nekima je bitan smisao za humor, drugima ponašanje, ali svima nama je bitan izgled koliko god mi to ne želimo priznati. Moda se mijenja, pa se tako i naš ukus mijenja i prilagođava. Ipak ono što nikada ne izlazi iz mode su bogatstvo, slava i stalež. Međutim nisu samo ponašanje i izgled ključni za zaljubljivanje i seks. Tu su još i feromoni. Feromoni mogu biti vrlo moćni i efektivni. Zbog njih često puta muškarac i žena u vezi u isto vrijeme osjećaju seksualnu želju za partnerom bez obzira na to da li se partner nalazi u blizini ili ne. Ipak, ni feromoni ne mogu baš sve nadoknaditi. Osobna higijena, održavanje tjelesne kondicije i informiranost bitni su činitelji koji se ničime ne mogu zamijeniti. Isto tako nježnost i trud će uvijek biti pozicionirani na vrhu jer to je nešto što ostaje u lijepom sjećanju i uvijek želimo da se ponovi. Grubost nikada nije ugodna, a sigurno rezultira odbojnošću i izbjegavanjem.

Kako tinejdžeri mogu da zaštite svoje mentalno zdravlje tokom pandemije koronavirusa COVID-19 -

Šta možete da učinite kako biste vodili računa o sebi i svom mentalnom zdravlju

Izvor:  https://www.unicef.org/bih/pri%C4%8De/kako-tinejd%C5%BEeri-mogu-da-za%C5%A1tite-svoje-mentalno-zdravlje-tokom-pandemije-koronavirusa-covid-19 

UNICEF

31 Mart/ožujak 2020
Biti tinejdžer je teško. A vanredne okolnosti i bolest izazvana koronavirusom (COVID-19) to čini još težim. Nakon zatvaranja škola i otkazivanja različitih događaja, mnogi tinejdžeri propuštaju neke od najvažnijih trenutaka svog mladalačkog života – uključujući i one svakodnevne, poput razgovora s prijateljima i pohađanja nastave.

Alkoholizam

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Liječenje
Prikaz slučaja

Uvod

Alkoholizam je dugotrajna i često kronična bolest. Iz praktičnih razloga najprimjerenijom se pokazala modificirana definicija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja glasi: "Alkoholičar je osoba, koja je dugotrajnim pijenjem postala ovisna o alkoholu (psihički, fizički ili na oba načina) i u nje su se uslijed toga, razvila zdravstvena (psihička ili fizička) oštećenja i socijalne poteškoće pristupačne klasičnim medicinskim i socijalnim dijagnostičkim postupcima.

Tjelesni dismorfni poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Tijek, prognoza i liječenje
Prikaz slučaja

Uvod

Tjelesni dismorfni poremećaj podrazumijeva zaokupljenost umišljenom manom tjelesnog izgleda ili pretjeranu iskrivljenost u doživljaju minimalnog i beznačajnog tjelesnog defekta.
Ako ovakav doživljaj vlastitog tijela osobi uzrokuje bitne teškoće, te ako je povezan sa oštećenjem u socijalnom, radnom i drugim oblicima funkcioniranja, ima kakarkteristike duševnog poremećaja. Poremećaj je prvi put spomenuo talijanski liječnik Morselli, 1886., pod nazivom dismorfofobija. 1980. je pod tim nazivom po prvi put registriran u američkom priručniku za duševne poremećaje, DSM-III. U sljedećim je izdanjima, DSM-III-R i DSM-IV, preimenovan u tjelesni dismorfni poremećaj.
Sigmund Freud je također opisivao svog pacijenta kojeg je nazvao "čovjek vuk", a koji je imao klasične simptome tjelesnog dismorfnog poremećaja. Bio je uvjeren da je njegov nos toliko ružan da je izbjegavao bilo kakav posao i društveni život.

Socijalne fobije razlikuju se od stidljivosti

Socijalna ili društvena fobija u svom najizraženijem obliku javlja se kod dva ili tri posto ljudi i jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja. Pa ipak, također je i jedan od najčešće neshvaćenih i najslabije proučavanih među njima.

Naziva se još i socijalno anksioznim poremećajem, a definira se kao intenzivan strah od drugih ljudi u uobičajenim socijalnim situacijama ili pak strah od poniženja u istim situacijama. Socijalna fobija može se shvatiti kao strah koji se javlja kod ljudi kada su okruženi nepoznatim osobama, kada trebaju govoriti u javnosti, razgovarati s autoritativnom osobom...