Kako male stvari postaju veliki problemi?

I što možemo učiniti da ih na vrijeme smanjimo, tj. da ih održimo malima? Nije lako, ali borba protiv stresa i osjećaja kako ti cijeli svijet sjedi na leđima apsolutno je nužna želimo li zadržati elan, ali i psihičku i fizičku stabilnost.

Za neke ljude, svaki novi dan novi je pritisak za živce, novi test izdržljivosti i nova hrpetina izazova. Pogledajte samo s čime se sve suočavate – tvrdoglave kolege na poslu i još tvrdoglaviji šefovi, naporni trgovci i suradnici, svađe kod kuće i natezanja s obitelji, pa još i loše vijesti na televiziji... Svi ti dnevni pritisci, koje volimo nazivati sitnima, mogu se činiti trivijalnima i beznačajnima, posebno u usporedbi s ozbiljnim životnim traumama i velikim problemima, kakve su nečija operacija srca ili smrt u obitelji.

Stres, zdravlje i bolest

Definicije stresa

U ne tako davnoj prošlosti, definiciji stresa pridavalo se svojevrsno ezoterično značenje koje je za prosječnu osobu imalo nejasan smisao. Međutim, unatrag posljednja tri desetljeća stres je, doslovce, postao općepoznatim pojmom koji se vrlo često spominje u svakodnevnom govoru. Skoro da se i ne mogu pročitati dnevna novinska idzranja, a da se ova riječ ne pojavi i po nekoliko puta.

Stres se često upotrebljava kao zajednički deskriptor za osjećaje nelagode i nezadovoljstva. Uspješan poduzetnik stres vidi kao tenziju i frustraciju koje su posljedica pritisaka na poslu, kompjutorski programer posljedicama stresa smatra svoje probleme u koncentraciji, medicinska sestra misli da je stres uzrok njezinog trajnog umora, a učitelj u školi osjeća se izložen stresu kada radi s neposlušnim učenicima. Iz ovih je primjera vidljivo kako su gotovo svi ljudi danas u određenoj mjeri svjesni uloge stresa u njihovom životu, ali je svatko doživljava na svoj način.

Anksiozni poremećaji

Anksiozni poremećaji (AP) predstavljaju skupinu različitih medicinskih stanja u kojima dominiraju zabrinutost, strah, tjeskoba, strepnja, napetost ili nemir. Psihofarmakoterapija predstavlja temelj uspješnog liječenja anksioznih poremećaja, ali bez psihoedukacije pacijenta i njegove obitelji, te kognitivno-emocionalno-bihejvioralne terapije i promjene životnog stila i bazičnih uvjerenja pacijenta često je nemoguće postići izlječenje. U aktualnom članku pročitajte više o klasifikaciji, epidemiologiji, patofiziologiji, dijagnozi i liječenju anksioznih poremećaja.

Definicija i klasifikacija
Epidemiologija
Patofiziologija
Najpoznatije psihoanalitičke teorije su:
Klinička slika
Dijagnoza
Diferencijalna dijagnoza
Liječenje
Literatura

Ovisnosti: Što kažu mladi

Anoreksija i bulimija - dvije krajnosti s istim ciljem

Ono što osobu navodi na štetne postupke vezane uz prehranu jesu tjeskoba ili depresija, povezane s nezadovoljstvom vlastitim izgledom ili samim sobom u cjelini
Info
- Istraživanja pokazuju da su žene u mnogo većoj mjeri pogođene poremećajima prehrane, i to u omjeru 10:1 u odnosu na muškarce.
- U životnom vijeku od anoreksije oboli 0,5 - 3,7 posto žena
- Od bulimije oboli 1,1 do 4,2 posto žena
- 2 - 5 posto osoba oba spola trpi od poremećaja prejedanja.
- Anoreksične osobe imaju 15 posto manju težinu od idealne, a bulimične 10 posto, no mogu imati i nešto veću težinu od idealne.
Mnogi zdravstveni poremećaji odražavaju se na hranu, jedenje i težinu, no termin "poremećaji prehrane" u svakodnevnom razgovoru označava anoreksiju, bulimiju i poremećaj prejedanja.

Ne napadajte ga zbog teškoća s erekcijom!

Ovog ćemo puta malo o tome kako na vas utječu njegove teškoće s erekcijom i kako na to reagirati na miran način.
Često se događa da muškarci ne mogu seksualno funkcionirati onako kako i kada to mi od njih očekujemo, što se manifestira kao teškoća s erekcijom. Za takvu pojavu uzroci mogu biti psihičke ili fizičke prirode. Najgore što se ženi može dogoditi, u trenutku kada njegov - i njen - buzdovan zakaže, jest da je uhvati panika i da za ono što se događa razloge počne tražiti u sebi, a time samo povećava probleme.