Smanjenje ili gubitak seksualne želje
Definicija
Smanjenje ili gubitak seksualne želje jest poremećaj seksualnosti gdje je nedostatna seksualna želja glavni i osnovni problem koji dovodi do smanjenja učestalosti ili izostanka seksualnih aktivnosti. Poremećaj nije sekundarna posljedica impotencije, poremećaja erekcije, dispareunije ili kakve druge muške ili ženske seksualne disfunkcije. Ovaj poremećaj ima svoje mjesto u međunarodnoj klasifikaciji bolesti pod oznakom F52.0.
Nazivlje
Ovaj se poremećaj još naziva i hipoaktivna seksualna želja, seksualna apatija, seksualna averzija te (kod žena) frigidnost.
Bulimija, anoreksija, ortoreksija, bigoreksija, drunkoreksija...
Psihijatri upozoravaju na sve više poremećaja u prehrani, a na oboljelima cijela logistika biznisa ljepote jako dobro zarađuje.
Osim izgladnjivanja i povraćanja, oni uplašeni od hrane i kilograma, dovijaju se sve sofisticiranijim poremećajima prehrane i življenja.
POSLJEDICE PANDEMIJE
Upravo traje najveći psihološki eksperiment u povijesti! Očekuje se ‘tsunami’ oboljenja
Autor: Zlatko Govedić Utorak, 07. srpanj 2020. u 06:50
“Utjecaj pandemije na psihičko zdravlje je nevjerojatan. U jednom trenutku, čak trećina svjetske populacije bila je zatvorena u kuće. To znači da je 2,6 milijardi ljudi, više nego što ih je bilo na planetu u doba Drugog svjetskog rata, doživljavalo emocionalne i financijske odjeke pandemije. Pandemija i karantena nedvojbeno su najveći psihološki eksperiment u povijesti”, napisala je psihologinja Elke Van Hoof, profesorica na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu, prenose strani mediji.
Paranoidna shizofrenija vs. paranoja
F20.0 Paranoidna shizofrenija
Paranoidna shizofrenija se javlja obično kasnije u životu od ostalih tipova shizofrenije, u trećoj ili četvrtoj deceniji života. Karakteriziraju je bolesne ideje, halucinacije, manije proganjanja i sl. Bolesne ideje su pogrešna vjerovanja koja nemaju svoju potvrdu u stvarnosti.
Anksiozni poremećaji
Anksiozni poremećaji (AP) predstavljaju skupinu različitih medicinskih stanja u kojima dominiraju zabrinutost, strah, tjeskoba, strepnja, napetost ili nemir. Psihofarmakoterapija predstavlja temelj uspješnog liječenja anksioznih poremećaja, ali bez psihoedukacije pacijenta i njegove obitelji, te kognitivno-emocionalno-bihejvioralne terapije i promjene životnog stila i bazičnih uvjerenja pacijenta često je nemoguće postići izlječenje. U aktualnom članku pročitajte više o klasifikaciji, epidemiologiji, patofiziologiji, dijagnozi i liječenju anksioznih poremećaja.
Definicija i klasifikacija
Epidemiologija
Patofiziologija
Najpoznatije psihoanalitičke teorije su:
Klinička slika
Dijagnoza
Diferencijalna dijagnoza
Liječenje
Literatura





