Depresija i mladi
Depresija je bolest u kojoj dolazi do sniženja raspoloženja, ali u tolikoj mjeri da ta promjena raspoloženja utječe na sveukupno razmišljanje, opažanje, tjelesno stanje, ponašanje i čovjekovo socijalno funkcioniranje.
Klađenje kao ovisnost
lotoIstraživanja su pokazala da klađenje može prerasti u ovisnost u kojem slučaju je osoba ovisna o aktivnosti koja proizvodi iste učinke kao i droga. Ovisnik, unatoč spoznaji o tome da mu klađenje donosi štetu, nastavlja s tom aktivnošću i uvjerava sam sebe da će velikim dobitkom i pokrivanjem dugova prekinuti s klađenjem. Dok se većina ljudi kladi da se opusti i zabavi, za neke se ljude klađenje može razviti u problem.
U širem smislu, ovisničko ili patološko klađenje uzrokuje razaranje svih aspekata života: psiholoških, fizičkih, socijalnih i poslovnih; uništava obiteljske veze, vodi do gubitka prijatelja, zaposlenja, uništava integritet osobe. Ovisničko se klađenje ponekad spominje i kao «skrivena bolest», jer ne postoje vidljivi fizički simptomi (za razliku od, na primjer alkohola koji se osjeti u dahu osobe koja ga je konzumirala).
Ljubav ili seksualna ovisnost
Svakom od nas je nešto drugo privlačno, nekima je bitan smisao za humor, drugima ponašanje, ali svima nama je bitan izgled koliko god mi to ne želimo priznati. Moda se mijenja, pa se tako i naš ukus mijenja i prilagođava. Ipak ono što nikada ne izlazi iz mode su bogatstvo, slava i stalež. Međutim nisu samo ponašanje i izgled ključni za zaljubljivanje i seks. Tu su još i feromoni. Feromoni mogu biti vrlo moćni i efektivni. Zbog njih često puta muškarac i žena u vezi u isto vrijeme osjećaju seksualnu želju za partnerom bez obzira na to da li se partner nalazi u blizini ili ne. Ipak, ni feromoni ne mogu baš sve nadoknaditi. Osobna higijena, održavanje tjelesne kondicije i informiranost bitni su činitelji koji se ničime ne mogu zamijeniti. Isto tako nježnost i trud će uvijek biti pozicionirani na vrhu jer to je nešto što ostaje u lijepom sjećanju i uvijek želimo da se ponovi. Grubost nikada nije ugodna, a sigurno rezultira odbojnošću i izbjegavanjem.
PTSP ( posttraumatski stresni poremećaj ) - dijagnoza F43.2
Posttraumatski stresni poremećaj (dijagnoza F43.2) je poremećaj u kojem se stalno ponavlja proživljavanje doživljene traume, što rezultira osjećajem užasavajućeg straha i bespomoćnosti, pa se izbjegavaju sve situacije koje bi mogle izazvati prisjećanje na doživljenu traumu. Trauma se naknadno ponovno proživljava kroz noćne more ili pojavljivanjem tih scena. PTSP postaje kroničan ako je prisutan duže od 3 mjeseca, a ako se ne liječi može oslabiti s vremenom, no kod nekih bolesnika ostavlja trajne posljedice.
Liječenje. Liječenje se sastoji od psihosocijalne terapije i farmakoterapije.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) - dijagnoza F43.2
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) psihijatrijski je poremećaj koji se može razviti u osoba aktivno ili pasivno izloženih životno ugrožavajućim iskustvima. PTSP i ostali stresom uzrokovani poremećaji uvelike utječu na opće zdravstveno stanje pojedinca i smanjenje njegove funkcionalnosti na socijalnom i radnom planu. Zbog komplicirane dijagnoze PTSP-a i često udruženog komorbiditeta te činjenice da se dijagnoza temelji većinom na simptomima opisanim od bolesnika, pri dijagnosticiranju PTSP-a potrebno je primijeniti što više različitih metoda procjene i dijagnostičke kriterije u svim područjima rada (kliničkom, istraživačkom i forenzičkom), a dobivene podatke iskoristiti za izradu što učinkovitijeg terapijskog plana. Samo liječenje potrebno je prilagoditi pojedincu kombiniranjem psihoterapijskih, psihofarmakoloških i psihosocijalnih metoda
LIJEČENJE DEPRESIJE
LIJEČENJE DEPRESIJE I DIJAGNOSTIČKA PROCIJENA DEPRESIJE
Prvi korak za pravilno liječenje depresije je tjelesni pregled kod liječnika. Određeni lijekovi, kao i neka zdravstvena stanja poput virusne infekcije, mogu uzrokovati iste simptome kao i depresija, a liječnik bi trebao isključiti te mogućnosti tijekom pregleda, intervjua i laboratorijskih ispitivanja. Ako se isključi tjelesni uzrok depresije, treba obaviti psihološku procjenu od strane liječnika ili upućivanjem psihijatru ili psihologu.
