Dijagnostičke i terapijske smjernice za liječenje shizofrenije

U radu se navode dijagnostičke i terapijske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje shizofrenije. Dijagnostičke smjernice temelje se na MKB-10 preporukama za dijagnosticiranje shizofrenije, a terapijske smjernice predstavljaju sintezu nekoliko svjetskih publiciranih smjernica (algoritama) i vlastitog iskustva. Smjernice su prikazane na seminaru Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju i predstavljaju stručne preporuke Društva za dijagnosticiranje i liječenje shizofrenije. Obuhvaćene su psihofarmakološke, psihosocijalne i psihoterapijske smjernice, a odnose se na liječenje prve epizode, ponovne epizode, pogoršanja bolesti, terapiju održavanja i prevenciju recidiva, terapijsku rezistenciju i nuspojave.

Disocijativna fuga

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Tijek i prognoza
Liječenje

Uvod

Suvremeni pristup disocijativnoj fugi kao psihijatrijskom zasebnom entitetu je njegovo pripadanje skupini poremaćaja koje se nazivaju disocijativni poremećaji.
Prije 20-tak godina smatralo se da su fuge stanja koje pripadaju takozvanim disocijativnim stanjima, a disocijativna stanja su bili dio jedne velike skupine poremećaja koje su se nazivale neuroze.

SMJERNICE ZA POBOLJŠANJE KVALITETE SEKSUALNOG KONTAKTA

Ove bi smjernice trebalo koristiti s onima o komunikaciji, koje su jednako važne za poboljšanje vaše seksualne veze. Vježbe koje slijede dio su uobičajene seksualne terapije. Vaš bi vam terapeut trebao objasniti svaki stupanj prije nego li od vas zatraži da ih iskušate. Bez obzira radite li s terapeutom ili ne, potrebno je da oboje pažljivo pročitate upute koje slijede i porazgovarate o njima. Raspravite sve što vam nije sasvim jasno, kao i ono što vas muči oko provođenja vježbi. Zapamtite što smo rekli o komunikaciji. Tek kad se oboje budete osjećali ugodno provodeći prvi stupanj, terapeut (ili vi sami) će vas uputiti na drugi stupanj itd. Nemojte pretpostaviti da neki stupanj možete preskočiti. Najvažnije od svega je dobro proraditi svaki od njih. Ako vas bilo koji stupanj ispunjava napetošću ili se ne možete opustiti, tada raspravite o svojim osjećajima i pokušajte ponovno. Bude li potrebno, uvijek se možete vratiti na prethodni stupanj.
Na početku ćemo predložiti neke granice koje ne biste smjeli prijeći. Isprva će vam se to činiti pomalo klinički, kao da vodite ljubav po liječnikovim uputama, ali to je samo privremeno. Ubrzo ćete sami postavljati granice, odnosno moći ćete slobodno reći "Stani" bez bojazni da će se vaš partner uzrujati, naljutiti ili se osjetiti odbačeno. Tek kada ćete moći prekinuti seksualni kontakt bez straha ili nelagode, počet ćete zaista uživati tako da nećete poželjeti stati.

Namirnice koje spašavaju u kriznim trenucima

U trenucima kada osjećate manjak energije ili jednostavno imate loš dan posegnite za namirnicama koje će vam u trenu vratiti snagu i smanjiti razinu stresa u organizmu. Naranča i orašasti plodovi su idealne grickalice za svako doba dana.

Prijapizam

Definicija

Prijapizam je dugotrajna bolna erekcija, nastala bez prethodnog spolnog podražaja. Nije, dakle, povezana s razmišljanjem o seksu i seksualnim aktivnostima. Stanje je dobilo naziv prema Prijapu, mitologijskom grčkom božanstvu rasplođivanja. Kipovi i slike Prijapa uvijek prikazuju kao poprilično "obdarenog" i s penisom uvijek u erekciji.

Konverzivni poremećaj

Uvod
Razvoj i upotreba dijagnostičkog termina
Klinička slika
Liječenje
Prikaz slučaja

Uvod

Do sredine devetnaestog stoljeća, somatizacijski i konverzivni poremećaj razmatrani su unutar jednog stanja zvanog histerija. Termin je izveden iz Grčke riječi histera, što znači maternica. Opisi konverzivnog poremećaja datiraju još iz vremena 1900 godina prije nove ere, tada su multipli simptomi opisani od egipatskih liječnika pripisani lutajućoj maternici. Sredinom devetnaestog stoljeća, Pierre Briquet postavlja temelj modernog koncepta konverzivnog poremećaja, on tada pretpostavlja da je poremećaj rezultat disfunkcije središnjeg živčanog sustava. Pretpostavio je da se konverzivni simptomi događaju kod osoba sa konstitucionalnom dispozicijom u stanjima kad je osjetljiv dio središnjeg živčanog sustava pogođen ekstremnim stresom.