Alzheimerova bolest

Demencija Alzheimerovog tipa je vodeća bolest današnjice, najčešća je od svih demencija i u stalnom je porastu. 1906. godine Alois Alzheimer je prvi puta opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB) odnosno Alzheimerova demencija (DAT). Spominjanje ove bolesti je ranije bilo rijetko, a postavljanje dijagnoze još rjeđe. Unatrag tri do četiri desetlijeća dijagnosticirala se i kao senilna, vaskularna, aterosklerotska demencija ili kao kronični psihoorganski sindrom.

Spavanje i sanjanje

Ljudskom organizmu je san prijeko potreban jer tijelo ne može izdržati neprekidne 24-satne napore. Ali, tijelo se nikada sasvim ne isključuje. Za vrijeme sna mozak je izuzetno aktivan. Zapravo, prema jednoj teoriji mozak se upravo u snu, kada osjeti gotovo ne šalju nikakve podatke, reprogramira, a to, očito, postiže tako da se oslobađa svih zastarjelih i nepoćudnih informacija.

Postoje dva tipa spavanja: non REM (NREM) i REM spavanje. Oba su naznačena s karakterističnim fiziološkim promjenama.

Dijagnoza i tijek shizofrenije

Dijagnozu shizofrenije postavljaju psihijatri. Dijagnoza se temelji na ciljanom i strukturiranom psihijatrijskom razgovoru s bolesnikom i članovima njegove obitelji. Do danas nema nikakvih specifičnih laboratorijskih dijagnostičkih testova za shizofreniju, tj. shizofrenija se ne može dijagnosticirati nikakvim snimanjem strukture ili funkcije mozga kao ni pretragama moždane tekućine, krvi, urina i slično.

Dijagnostički kriteriji za shizofreniju (MKB-10)

Namirnice koje spašavaju u kriznim trenucima

U trenucima kada osjećate manjak energije ili jednostavno imate loš dan posegnite za namirnicama koje će vam u trenu vratiti snagu i smanjiti razinu stresa u organizmu. Naranča i orašasti plodovi su idealne grickalice za svako doba dana.

Ovisnost o psihoaktivnim tvarima

Uvod
Epidemiologija
Komorbiditet
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Tijek i prognoza
Liječenje
Prikaz slučaja 1
Prikaz slučaja 2

Uvod

Temeljno je obilježje ovisnosti o psihoaktivnim tvarima postojanje većeg broja kognitivnih, ponašajnih i fizioloških simptoma koji upućuju na to da osoba nastavlja uzimati psihoaktivne tvari usprkos značajnim problemima vezanim uz njihovu uporabu. Ustaljuje se obrazac redovitog uzimanja tvari, koji dovodi do tolerancije, sustezanja i prisile uzimanja psihoaktivnih tvari.

Seksualni problemi zagrebačkih muškaraca

Prije godinu dana, u jednom sam domaćem mjesečniku posvećenom zdravlju, u čijem se impresumu spominju imena uglednih liječnika, pročitao tekst u kojem se tvrdi da više od polovine muškaraca u Hrvatskoj ima problema s erekcijom. Je li to istina? Je li moguće da brojka tako visoka? Jedino u što sam u tom momentu bio siguran jest da autor teksta o tome zapravo ne zna ništa. U to vrijeme, naime, u Hrvatskoj nije postojalo niti jedno istraživanje o muškim seksualnim smetnjama, odnosno nije bilo podataka na temelju kojih bi se mogao donijeti bilo kakav zaključak, a kamoli navesti postotak muškaraca s erektilnim problemima. Autor je naprosto preuzeo rezultate jedne američke studije i pripisao ih, bez imalo krzmanja, hrvatskim muškarcima.