Stress & Burnout

Burnout am Arbeitsplatz ist ein Zustand körperlicher und emotionaler Erschöpfung, der durch anhaltenden Stress und Überlastung am Arbeitsplatz verursacht wird. Die Symptome von Burnout können sich in physischen, emotionalen und verhaltensbezogenen Bereichen manifestieren und können von Person zu Person unterschiedlich sein.

Ovisnost o seksu

Definicija
Što je ovisnost o seksu ili opsjednutost njime? Možda nam nedostaje povjerenja ili razumijevanja za istraživanje "detalja" kao što su pretjerana masturbacija, seks s prostitutkama, seksualna masaža, seks preko telefona, anonimni seksualni susreti i različiti drugi oblici seksualnog ponašanja koji se javljaju kod opsjednutosti seksom.
Najčešća je zamjerka osoba koje se odluče liječiti kako prijašnji posjeti liječniku nisu urodili niti dijagnozom niti učinkovitim liječenjem, usmjeravanjem i informacijama koje bi im pomogle u rješavanju svoga problema.

Ovisnost o seksu ili opsjednutost seksu podrazumijeva seksualno ponašanje koje značajno utječe na normalan život pojedinca. Ovakvo ponašanje može poremetiti vezu, posao, zdravlje i/ili psihološko stanje osobe. Unatoč očitim neugodnim posljedicama takvog seksualnog ponašanja, osoba ovisna o seksu nastavlja sa štetnim ponašanjem.
Ovisnici o seksu rješavaju probleme seksom i nastavljaju to činiti unatoč neugodnostima.

Istina o veličini - je li i koliko je važna

Kod razgovora o muškom penisu, obično se postavlja pitanje znači li veći ujedno i bolji. Odgovor na to pitanje glasi: ponekad je bolji veći, a ponekad je bolji manji!

Veličina penisa koju žena želi ili preferira često ovisi o njenoj trenutnoj situaciji i aktivnosti o kojoj razmišlja. Ukoliko razmišlja o prvom vaginalnom seksu, svaki penis će joj vjerojatno izgledati prevelik i zastrašujući. Ukoliko žena razmišlja o analnom seksu, može donijeti odluku ovisno o veličini partnerova penisa. Ukoliko želi oralno stimulirati partnera, bit će zadovoljnija s manjim penisom jer će preveliki penis u ustima ili izazivati gušenje i nagon na povraćanje, ili će je zbog njega jako boljeti mišići čeljusti. Ženina maštanja, dakle, nisu nužno čvrsto definirana.

Bračne i ljubavne krize

Povijesno gledano brak se, pored biološke osnove (rađanje i podizanje djece) koju je zadržao i danas, razvio prije svega na materijalnoj osnovi, pri čemu subjektivna osjećanja budućih supružnika nisu imala nikakav uticaj na sklapanje braka. Tek sredinom 18. vijeka Žan Žak Ruso diže glas protiv vladajuće materijalne osnove za brak i suprotstavlja mu ljubav kao prirodni motiv za brak. Sto godina kasnije polako se pokreće lavina brakova iz ljubavi, što počinje da nagriza građanski moral, izaziva obilje skandala i uspostavlja novi vrijednosni poredak: danas se na brak bez ljubavi gleda poprijeko, a brak iz ljubavi je poželjan i prihvaćen.

Kratki psihotični poremećaj

Kratki psihotični poremećaj (KPP) je nova dijagnostička kategorija, javlja se u DSM-IV (šifra F23.8x) i vrlo vjerojatno se više u takvom obliku neće pojavljivati u slijedećim revizijama te klasifikacije. Evo zašto: I sama definicija tog poremećaja i klasteri simptoma pa i ostale odrednice nemaju patognomoničnosti niti specifičnosti psihopatologije, a isto tako ni specifične etiologije ni patologije ni patofiziologija, a u svezi s tim ni tipične terapije.
S kliničkog stanovišta može se reći, da se radi o vrlo vjerojatno heterogenoj skupini različitih psihotičnim stanja, koje se ne mogu svrstati u specifične poznate psihoze utemeljeno klasificirane na osnovu specifične kliničke slike i patognomoničnih simptoma ili skupine simptoma, ali i na osnovu specifičnih kriterija isključivanja (na primjer dokazani organitet isključuje shizofreniju).

Socijalne fobije razlikuju se od stidljivosti

Socijalna ili društvena fobija u svom najizraženijem obliku javlja se kod dva ili tri posto ljudi i jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja. Pa ipak, također je i jedan od najčešće neshvaćenih i najslabije proučavanih među njima.

Naziva se još i socijalno anksioznim poremećajem, a definira se kao intenzivan strah od drugih ljudi u uobičajenim socijalnim situacijama ili pak strah od poniženja u istim situacijama. Socijalna fobija može se shvatiti kao strah koji se javlja kod ljudi kada su okruženi nepoznatim osobama, kada trebaju govoriti u javnosti, razgovarati s autoritativnom osobom...