Shizoafektivni poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Klinička slika i dijagnostički kriteriji
Tijek bolesti
Liječenje
Prikaz slučaja

Dijagnostičke i terapijske smjernice za liječenje shizofrenije

U radu se navode dijagnostičke i terapijske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje shizofrenije. Dijagnostičke smjernice temelje se na MKB-10 preporukama za dijagnosticiranje shizofrenije, a terapijske smjernice predstavljaju sintezu nekoliko svjetskih publiciranih smjernica (algoritama) i vlastitog iskustva. Smjernice su prikazane na seminaru Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju i predstavljaju stručne preporuke Društva za dijagnosticiranje i liječenje shizofrenije. Obuhvaćene su psihofarmakološke, psihosocijalne i psihoterapijske smjernice, a odnose se na liječenje prve epizode, ponovne epizode, pogoršanja bolesti, terapiju održavanja i prevenciju recidiva, terapijsku rezistenciju i nuspojave.

HUMOR U KREVETU

U krevetu problem pretvorite u šalu

Situacija u krevetu. On svrši prije vas. Nemojte se zgroziti, jer će vaš partner idući put biti pod većim pritiskom i teže će se suzdržati. Našalite se i kažite mu da je pravi Speedy Gonzales, ali da stvar još nije gotova. Kako ste još u krevetu, predložite mu oralni seks ili izrazite želju za pomoći vašeg prijatelja Stojka - vibratora. To primijenite i u slučaju kad vaš partner ima problema s erekcijom. Umjesto da ga napadnete i optužite da s njim nešto ne štima, radije mu recite da vam je i mali mops prirastao srcu, ako želi šetati po vašem šumarku. Na taj način u krevetu nećete imati depresivnog muškarca. Neugodna će situacija postati opuštena i vjerojatno ćete se već za desetak minuta seksati koliko vam drago.

Paranoidni poremećaj osobnosti

Prema DSM-IV klasifikaciji ovaj je poremećaj osobnosti obilježen trajnim nepovjerenjem i sumnjičavošću prema drugima u smislu da su njihovi motivi nedobronamjerni. Počinje u ranoj odrasloj dobi i očituje se u raznim situacijama.

Kratki psihotični poremećaj

Kratki psihotični poremećaj (KPP) je nova dijagnostička kategorija, javlja se u DSM-IV (šifra F23.8x) i vrlo vjerojatno se više u takvom obliku neće pojavljivati u slijedećim revizijama te klasifikacije. Evo zašto: I sama definicija tog poremećaja i klasteri simptoma pa i ostale odrednice nemaju patognomoničnosti niti specifičnosti psihopatologije, a isto tako ni specifične etiologije ni patologije ni patofiziologija, a u svezi s tim ni tipične terapije.
S kliničkog stanovišta može se reći, da se radi o vrlo vjerojatno heterogenoj skupini različitih psihotičnim stanja, koje se ne mogu svrstati u specifične poznate psihoze utemeljeno klasificirane na osnovu specifične kliničke slike i patognomoničnih simptoma ili skupine simptoma, ali i na osnovu specifičnih kriterija isključivanja (na primjer dokazani organitet isključuje shizofreniju).

Angststörungen

Angststörungen sind psychische Erkrankungen, die durch anhaltende und übermäßige Angst oder Sorge gekennzeichnet sind. Diese Angstgefühle können sehr belastend sein und das tägliche Leben der betroffenen Person stark beeinträchtigen.