Početna

Pro Mente

Liječenje

Problemi i poremećaji

Za pročitati

+387-63-313-140 email: [email protected] Skype ID: san_84

Search Our Site

Registracija

Paranoidni poremećaj osobnosti

Prema DSM-IV klasifikaciji ovaj je poremećaj osobnosti obilježen trajnim nepovjerenjem i sumnjičavošću prema drugima u smislu da su njihovi motivi nedobronamjerni. Počinje u ranoj odrasloj dobi i očituje se u raznim situacijama.

Na što trebaju paziti osobe koje boluju od epilepsije?


Tijekom povijesti pokazalo se da epilepsija nije mogla spriječiti neke od najglasovitijih pojedinaca da u svojem poslu budu najbolji. Tome svjedoče mnogi, a među najpoznatijima mogu se navesti: Napoleon Bonaparte, Alfred Nobel, Georg F. Händel, Fjodor M. Dostojevski.
Mogu li osobe s epilepsijom uživati alkoholna pića, duhan i droge?
Mogu li osobe s epilepsijom obavljati sve poslove kao i ostali ljudi?
Može li epilepsija biti uzrokovana nekim drugim oboljenjima?
Mogu li se baviti sportom i kojim?
Mogu li voziti motorna vozila i bicikl?
Mogu li oboljeli od epilepsije imati djecu?
Ima li prehrana utjecaja na liječenje epilepsije?
Mogu li osobe s epilepsijom uživati alkoholna pića, duhan i droge?

Diskriminacija ljudi koji boluju od depresije i anksioznosti

 

Simpatični i antipatični pacijenti


Osobe s kronično sniženim raspoloženjem često ne mogu računati ni na temeljno razumijevanje i podršku, katkad ni od bližnjih

Riječ "simpatija" dolazi od grčkog korijena "pathos", što označava osjećaje ili osjete, te od prefiksa "syn", koji označava zajedništvo ili bliskost.
Dakle, simpatija znači afinitet, privrženost, pozitivan osjećaj prema nekome. Antipatija je, pak, nesklonost, odbojnost, averzija.
Simpatičnost je moć izazivanja pozitivnih emocija kod druge osobe, ali bez buđenja seksualne želje. Iako simpatična osoba može biti i seksualno poželjna, to je druga, nepovezana značajka. Simpatična osoba ima brojne prednosti u društvu, jer je sposobna navoditi druge da joj budu pri ruci, da se s njome druže, da joj izađu u susret i pruže neki ustupak ili pogodnost.
A tko je antipatičan?

Stres


Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice ne rješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti. Na sreću, moderni psihološki pristupi za rješavanje stresa veoma su efikasni i naučno provjereni.

Što je stres?

Stresni događaj, odnosno stresor, definira se kao događaj koji osoba procjenjuje kao ugrožavajući ili opasan za nešto što je njoj važno, odnosno kao događaj za koji smatra da može izmijeniti tok njenog života. Stresor je, također, zahtjev kojem osoba ne može da udovolji.

Potkategorije

Problemi ovisnosti

* Ovisnost o psihoaktivnim tvarima
* Alkoholizam
* Ostale ovisnosti:
# Klađenje

Problemi i poremećaji kod djece

Kao i odrasli i kod djece se javljaju različiti psihološki problemi i poremećaji koji se manifestiraju na mnogo načina. 

Psihološki problemi i poremećaji u braku, ljubavi, seksu

- psihoseksualne smetnje


* Seksualni poremećaji i poremećaji spolnog identiteta
* Parafilije
* Bračne i ljubavne krize

Stres


Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice ne rješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti. Na sreću, moderni psihološki pristupi za rješavanje stresa veoma su efikasni i naučno provjereni.

Somatoformni poremećaji

* Somatizacijski poremećaj
* Konverzivni poremećaj
* Hipohondrijski poremećaj
* Perzistirajući somatoformni bolni poremećaj
* Tjelesni dismorfni poremećaj

Shizofrenija i srodni poremećaji


* Shizofrenija
* Shizoafektivni poremećaj
* Ostali shizofreniji srodni poremećaji:
# Kratki psihotični poremećaj
# Perzistirajući sumanuti poremećaj

Poremećaji spavanja i sna

* Parasomnije
* Sindromi sleep apneje
* Hipersomnija
* Insomnija (nesanica)
* Sindrom nemirnih nogu

Poremećaji raspoloženja


* Depresija
* Distimični poremećaj
* Ciklotimični poremećaj
* Bipolarni poremećaj

Poremećaji prehrane

* Anoreksija nervoza
* Bulimija nervoza
* Poremećaj prekomjernog jedenja

Ostali psihološki problemi i poremećaji

+ Suicidalno ponašanje

+ Poremećaji ličnosti

+ Poremećaji autističnog spektra

+ Migrena

+ Moždani udar

+ Multipla skleroza

+ Parkinsonova bolest

 

Više o:

Epilepsija

Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji, koja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Uzrok nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki. Epilepsija predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore, koje iz različitih razloga postaju "prepodražljive" i reagiraju sinhronim izbijanjima električkih impulsa, što se manifestira epileptičkim napadajima.

Disocijativni poremećaji

* Disocijativna amnezija
* Disocijativna fuga
* Disocijativan poremećaj identiteta
* Depersonalizacijski poremećaj

Anksiozni poremećaji

* Napadi panike i panični poremećaj
* Fobije
# Agorafobija
# Socijalne fobije
# Jednostavne fobije
* Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
* Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)
* Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
* Anksiozni poremećaj zbog općeg zdravstvenog stanja
* Tjeskoba i strepnja
* Akutni stresni poremećaj

Alzheimerova bolest

Demencija Alzheimerovog tipa je vodeća bolest današnjice, najčešća je od svih demencija i u stalnom je porastu. 1906. godine Alois Alzheimer je prvi puta opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB) odnosno Alzheimerova demencija (DAT). Spominjanje ove bolesti je ranije bilo rijetko, a postavljanje dijagnoze još rjeđe. Unatrag tri do četiri desetlijeća dijagnosticirala se i kao senilna, vaskularna, aterosklerotska demencija ili kao kronični psihoorganski sindrom.

To je najčešći tip ireverzibilne i napredujuće degenerativne bolesti mozga, odnosno stanica moždane kore i okolnih struktura, prvenstveno hipokampalne regije. U podlozi je stvaranje senilnih plakova i neurofibrilarna degeneracija. U kasnijem tijeku dolazi do niza biokemijskih poremećaja koji uzrokuju psihičke simptome te promjene u živčanim stanicama koje dovode do njihova odumiranja.

Prisutna je od 1-3% do čak 11% svjetske populacije u dobi iznad 70 godina prema nekim statistikama. Bolest se najčešće javlja u 5. i 6. desetljeću života i ima progredijentan tijek, a u otprilike slijedećih pet godina po prvim simptomima dolazi do teške demencije. Od postavljana dijagnoze bolesti bolesnici prosječno žive 5-7 godina.