Smanjenje ili gubitak seksualne želje

Definicija
Smanjenje ili gubitak seksualne želje jest poremećaj seksualnosti gdje je nedostatna seksualna želja glavni i osnovni problem koji dovodi do smanjenja učestalosti ili izostanka seksualnih aktivnosti. Poremećaj nije sekundarna posljedica impotencije, poremećaja erekcije, dispareunije ili kakve druge muške ili ženske seksualne disfunkcije. Ovaj poremećaj ima svoje mjesto u međunarodnoj klasifikaciji bolesti pod oznakom F52.0.

Nazivlje
Ovaj se poremećaj još naziva i hipoaktivna seksualna želja, seksualna apatija, seksualna averzija te (kod žena) frigidnost.

Disocijativna fuga

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Tijek i prognoza
Liječenje

Uvod

Suvremeni pristup disocijativnoj fugi kao psihijatrijskom zasebnom entitetu je njegovo pripadanje skupini poremaćaja koje se nazivaju disocijativni poremećaji.
Prije 20-tak godina smatralo se da su fuge stanja koje pripadaju takozvanim disocijativnim stanjima, a disocijativna stanja su bili dio jedne velike skupine poremećaja koje su se nazivale neuroze.

Problemi u spolnosti mogu ukazati na zdravstvene tegobe

Problemi u spolnosti mogu biti rani indikator opake bolesti. Nemojte previdjeti na koje bolesti ukazuju!

Problemi u spolnosti mogu biti samo vrh ledene sante
Vrlo će vas rijetko liječnik pitati o vašem spolnom životu. Najčešće se to dogodi kada se kakav simptom koji imate može povezati sa vašom aktivnošću u krevetu. Većinom su upravo problemi u spolnosti pokazatelji drugih zdravstvenih problema. Uz jednostavno pitanje liječnika i iskren odgovor možete si spasiti život. Dr Andrew McCullough to kaže na slikovit način: „Ako muškarac ima erektilnu disfunkciju, to može biti samo vrh ledene sante!“ Kanadski i nizozemski liječnici su u zajedničkom istraživanju pokušali saznati u koliko slučajeva su se prije pojave ozbiljne bolesti već pojavili problemi u spolnosti. Istraživali su da li problemi u spolnosti mogu biti znak upozorenja za infarkt, dijabetes, depresiju, multiplu sklerozu i Parkinsonovu bolest.

Dijagnoza i tijek shizofrenije

Dijagnozu shizofrenije postavljaju psihijatri. Dijagnoza se temelji na ciljanom i strukturiranom psihijatrijskom razgovoru s bolesnikom i članovima njegove obitelji. Do danas nema nikakvih specifičnih laboratorijskih dijagnostičkih testova za shizofreniju, tj. shizofrenija se ne može dijagnosticirati nikakvim snimanjem strukture ili funkcije mozga kao ni pretragama moždane tekućine, krvi, urina i slično.

Dijagnostički kriteriji za shizofreniju (MKB-10)

Stress & Burnout

Burnout am Arbeitsplatz ist ein Zustand körperlicher und emotionaler Erschöpfung, der durch anhaltenden Stress und Überlastung am Arbeitsplatz verursacht wird. Die Symptome von Burnout können sich in physischen, emotionalen und verhaltensbezogenen Bereichen manifestieren und können von Person zu Person unterschiedlich sein.

Konverzivni poremećaj

Uvod
Razvoj i upotreba dijagnostičkog termina
Klinička slika
Liječenje
Prikaz slučaja

Uvod

Do sredine devetnaestog stoljeća, somatizacijski i konverzivni poremećaj razmatrani su unutar jednog stanja zvanog histerija. Termin je izveden iz Grčke riječi histera, što znači maternica. Opisi konverzivnog poremećaja datiraju još iz vremena 1900 godina prije nove ere, tada su multipli simptomi opisani od egipatskih liječnika pripisani lutajućoj maternici. Sredinom devetnaestog stoljeća, Pierre Briquet postavlja temelj modernog koncepta konverzivnog poremećaja, on tada pretpostavlja da je poremećaj rezultat disfunkcije središnjeg živčanog sustava. Pretpostavio je da se konverzivni simptomi događaju kod osoba sa konstitucionalnom dispozicijom u stanjima kad je osjetljiv dio središnjeg živčanog sustava pogođen ekstremnim stresom.