Ovisnosti: Alarmantne činjenice

Sudeći prema rezultatima brojnih anketa, statističkim i drugim podacima, svi mi, pogotovo oni koji rade s mladima, moramo biti u stanju pripravnosti
Ovisnosti (alkohol, duhan i psihoaktivna sredstva), nova opća opasnost koja se nakon domovinskog rata nadvila nad našu domovinu, pozivaju na akciju svih koji rade s mladima. zašto mladi čovjek krene putem neke ovisnosti, zbog znatiželje, loše obitelji ili osobnog dokazivanja, nitko ne zna pravi odgovor.

Međutim, činjenica da je lani od posljedica predoziranja umrlo 105 mladih, da je godišnji priljev novih konzumenata oko 1000, i to konzumenata teških droga, da ima 20.000 heroinskih ovisnika i oko tri puta više konzumenata marihuane, podaci su koji sve nas, pogotovo one koji radimo s mladima, moraju staviti u stanje pripravnosti. Hrvatska je zemlja s indeksom starosti 90,7, što znači da na jednoga mladog čovjeka do 19 godina dolazi jedan stanovnik stariji od 60. dopustimo li da nam mladi ljudi završe kao ovisnici, čiji je životni vijek oko 35 godina, ova zemlja neće imati budućnost. Podaci da hrvatska ima samo sedam posto visokoobrazovanog stanovništva, a svjetski prosjek je 30 posto, da je u Domovinskom ratu poginulo 265 djece, od toga 30 posto između 15 - 17 godina, jednostavno potiču da se briga za mlade i njihov kvalitetan rast i razvoj stavi na prvo mjesto.

Što je ovisnost

Mnogo je definicija ovisnosti i sve su istinite u smislu da je riječ o kroničnoj, recidivirajućoj bolesti, bilo da je posrijedi ovisnost o alkoholu, duhanu ili psihoaktivnim sredstvima, koja zahtijeva specijalizirani tretman. Uzimanjem sredstva ovisnosti osoba se dovodi u stanje intoksikacije koje ima sljedeće karateristike:

* nesavladiva potreba za uzimanjem droge
* pojava psihičke ovisnosti - stalna potreba za daljnjim uzimanjem droge; aktivacija središta ugode u mozgu
* pojava fizičke ovisnosti - heroin stvara ovisnost za šest sati, metadon za 24 sata, a opioidi već nakon prvog uzimanja
* pojava tolerancije - doza se mora pojačavati.

Danas sa sve više govori o molekularnom mehanizmu djelovanja psihoaktivnih sredstava ovisnosti. droga se veže na specijalne opijatne receptore u mozgu te uzrokuje osjećaj ugode ili ublažava neugodne osjećaje, što za posljedicu ima ponovno uzimanje sredstva. Postoji i genetska podloga ovisnosti u smislu postojanja A1 alelnog gena za dopaminergičke receptore u mozgu koji se nalaze na 11. kromosomu. Prisutan je kod 20 posto zdravih i čak kod 70 posto ovisnika.

Kad počinje eksperimentiranje

Uz ovisnosti o drogama, mladi ljudi u velikom su postotku konzumenti alkohola i duhana. Dobna granica početka pušenja cigareta je 11 godina. Svakodnevno puši 25 - 30 posto dječaka i 19 - 25 posto djevojčica. Prema anketi naše Službe za zaštitu školske djece i mladeži, 76 posto učenika osmih razreda pokušalo je pušiti, 40 posto njih pušenje odobrava kao društveno prihvatljivo ponašanje, a 79 posto učenika zna sve o štetnosti pušenja. Zanimljiv je podatak da je 66 posto anketiranih osmaša navelo da i njihovi roditelji puše! Kao kod svakog eksperimentiranja, 75 posto počelo je pušiti zbog pritiska grupe.
85 posto dječaka i 80 posto djevojčica probali su jednom u životu alkohol, jednom se opilo 56 posto dječaka i 32 posto djevojčica. "Bing drinking", jako raširen među adolescentima, znači opijanje u grupi, ispijanjem pet ili više pića zaredom.
Početak eksperimentiranja psihoaktivnim sredstvima počinje marihuanom, koju je 10 posto dječaka i šest posto djevojčica uzelo više od tri puta u životu. Ecstasy uzima tri posto obaju spolova: 60 posto ih je uzelo iz znatiželje, a oko 30 posto iz osjećaja "haj". Prosjek početka uzimanja psihoaktivnih sredstava je za marihuanu 14 godina, psihostimulanse 17 godina, opijate 20 godina, a intravenozne droge 20,6 godina. Razdoblje od prvog jointa do posljednje ili prevelike doze ima četiri faze:

1. Faza znatiželje - vrijeme konzumacije, najčešće marihuane, ne traje dugo i moguć je povratak u normalan život.
2. Faza dvostrukog života - vrijeme konzumacije u kojem se počinje mijenjati ponašanje i koje može potrajati dulje. Gube se moralne norme, a povratak u normalan život je težak. U ovoj fazi najvažnije je prepoznati početne znakove.
3. Faza stalnog traženja euforije - stvorena je psihička ovisnost, a rehabilitacija je teška.
4. Faza fizičke ovisnosti - izlječenje je prilično teško.

Prvi znakovi konzumacije

U Hrvatskoj su najčešće sljedeće droge:

1. Marihuana - Najraširenija ilegalna droga na svijetu, prirodna je i laka te početak svake ovisnosti o drogama. Pripravak je indijske konoplje (trava) i puši se kao cigareta (joint). Djeluje za 15 - 30 minuta nakon pušenja, a djelovanje traje dva do četiri sata. Stvara veću moralnu i duhovnu degradaciju od svih ostalih sredstava. Ono što se može primijetiti kao promjena u ponašanju su kašnjenje u školu, zanemarivanje obveza, gubitak psihičke i fizičke aktivacije. S obzirom na to da slabi kratkoročna memorija, slabljenje školskog uspjeha upozoravajući je znak. Može se uočiti i neobična veselost i razgovorljivost koja prije nije bila prisutna.
2. Ecstazy - To je sintetička, ilegalna laka droga, plesna, koju konzumira tri posto mladih ljudi. Popularno se naziva bonkasi ili cukarini. Pripada grupi metamfetamina, a prema djelovanju psihostimulansima i djeluje već za 30 - 90 minuta. Sadržaj tableta koje se kupuju na ulici vrlo je nepouzdan i sadrži druge psihoaktivne supstancije kao kofein, efedrin, amfetamin-speed. Djeluje na centar za regulaciju temperature u hipotalamusu te povećava tjelesnu temperaturu do najviših vrijednosti, što za posljedicu ima diseminiranu intravaskularnu koagulaciju (DIK), tj. grušanje krvi, zatajenje rada srca, a pomiješan s alkoholnim pićima, može uzrokovati i smrt. Izaziva snažnu dehidraciju organizma te, kao i kokain, dovodi do oštećenja DNK. Promjene ponašanja karakteriziraju neobične aktivnosti, osoba pršti od snage, nikad nije umorna, posjeduje neobičnu i snažnu energiju. Nakon nekoliko dana raspoloženje opada i gubi se želja za jelom.
3. Speed - Riječ je o sintetičkoj, ilegalnoj, lakoj drogi, koja pripada grupi amfetamina. Djeluje slično kao ecstasy, samo što je skuplji; ušmrkava se i ubrizgava.
4. Kokain - To je prirodna, teška droga, derivat koke, psihostimulans. Najstarija je droga popularnog naziva crack, koji se koristi za pušenje. Nakon ušmrkavanja ili pušenja djelovanje odmah počinje. Psihostimulativni učinak, tj. osjećaj euforije i nemira, traje oko 20-30 minuta, pa se mora češće uzimati. Konzumacija kod osobe mijenja uobičajene geste, izraz lica, a slabi i potreba za hranom. Uporaba kokaina, posebno u obliku čiste baze (crack), povezana je s visokom učestalošću moždano-žilnih oboljenje, uključujući i moždani udar.
5. Heroin - Prirodna, teška droga koja se proizvodi iz morfina, a prema djelovanju pripada opioidima. Ima velik potencijal za razvoj ovisnosti i ako se uzima svaki dan, ovisnost se razvije već za dva do četiri tjedna. Djeluje za 30 minuta nakon ušmrkavanja, a uzeta i.v. djeluje trenutačno i izaziva osjećaj euforije. Promjene u ponašanju karakterizira česta pospanost, nezainteresiranost za donedavno najbliže osobe i okolinu, tjelesno slabljenje. 60 posto i.v. ovisnika zaraženo je virusom hepatitisa B ili C.
6. LSD - Na sreću, LSD nije česta droga u našoj zemlji. To je ilegalna, sintetska droga, koja prema djelovanju pripada grupi halucinogena. U prodaji se može naći u obliku listića papira natopljenih otopinom LSD-a. Djeluje već nakon 40 - 60 minuta. Najjača je psihoaktivna droga, koja ponašanje mijenja u smislu psihoze, neobičnih misli i govora te promjena u percepciji vremena.

Zloporaba droga

Kad govorimo o zloporabi droga, mislimo na društveno neprihvatljivu uporabu ilegalnih sredstava ovisnosti (droga), koji zbog svojih psihoaktivnih učinaka mogu izazvati štetne posljedice za pojedinca i društvo. Ovisi o nekoliko činitelja, a to su značajke osobe, okolina (šira - društvo i uža - obitelj) i samo psihoaktivno sredstvo.

Značajke osobe - psihološki vakuum, reakcija na otuđenost koju uzrokuju kultura i civilizacija. - Upravo je nedavno preminuli papa Ivan Pavao II. upozoravao na strašan "vakuum vrijednosti", "uvjerenje da više ništa nema smisla, pa stoga nema smisla ni živjeti". Ovisnici su nesigurne, emocionalno nezrele osobe koje imaju problema s prilagodbom i sklone su regresivnim oblicima ponašanja. Primjerice, 50 posto ovisnika o heroinu je neupadljivo, 36 posto su granične ličnosti, a 14 posto ima neurozu.
I. tip mladih - ne reagiraju na otuđenost, prepuštaju se struji. To je zdrava mladež koja se ne drogira, ali se ne bavi ni teškim društvenim, religioznim i političkim pitanjima; "štreberi" i "karijeristi".
II. tip mladih - to su oni koji ne priznaju autoritet, na otuđenost reagiraju tako da je odbacuju, redovito su originalni i samostalni, žele graditi bolje sutra, nastoje ići naprijed, žele poštenje, a ako su vjernici, motiv nalaze u vjeri u Boga. III. tip mladih - ne primaju otuđenost pasivno, u sebi su labilni, afektivno neizgrađeni, nesposobni da preuzmu ozbiljne dužnosti, frustrirani su i ne bore se, nemoćno se prepuštaju porazima.

Okolina - socijalni vakuum

* šira okolina (društvo) - mladi žele pobjeći od otuđenog društva, žele ga negirati, ali u stvari bježe od samih sebe, od odgovornosti, bježe u svoj nestvarni svijet. Droga je dakle bijeg od ozbiljnog društvenog angažmana kakav društvo traži od mladih ljudi." Droga je kći neangažmana u društvu, a neangažman je sin droge".
* uža okolina (obitelj) - najvažnija brana za početak eksperimentiranja. 52 posto ovisnika dolazi iz razorenih obitelji, a 72 posto navodi teške konflikte s roditeljima.

Psihoaktivno sredstvo - Bilo koja vrsta, u bilo kojem obliku uzrokuje ovisnost ovisno o strukturi organizma osobe koja ga konzumira. Nažalost, i lake droge kao što je marihuana uzrokuju ovisnost i put su za uzimanje jačih droga poput kokaina i heroina. Prosječno vrijeme uzimanja droga je devet godina, a pet godina prođe do prve intervencije u smislu početka liječenja. U tom vremenu nastaju irever-zibilne promjene u strukturi kore mozga, kao i kronični hepatitis B ili C.