Kako prehrana utječe na spavanje?
Reci mi što jedeš i ja ću ti reći kako spavaš – ovaj preduvjet "dijagnoze" ne zvuči nimalo besmisleno, jer prehrambene navike utječu na sve aspekte našega života, kako na fizičko, tako i na mentalno, pa je logično da prehrana itekako biva povezana sa snom. I ne samo na onaj način na koji svi znamo, a koji nam kaže da ćemo ako teško i kasno jedemo ujedno i teško spavati...
San je, znamo već, prirodna čovjekova metoda opuštanja, način na koji se naše tijelo puni nakon cjelodnevnog pražnjenja, a zajedno s umom prikuplja energiju za novi dan. U savršenom svijetu svi bi spavali dobro, čvrsto, bezbrižno i opušteno, što bi nas ne samo odmorilo, već i pretvorilo u daleko učinkovitije osobe na poslu i kod kuće. Bili bi smireniji u svim društvenim kontaktima, a naše bi se kognitivne funkcije daleko poboljšale, kao i mentalne sposobnosti svih vrsta. Bili bi jednostavno učinkovitiji, radišniji, opušteniji i, ukratko, sretniji.
Ali u modernom svijetu, to isto znamo, stvari ne funkcioniraju baš tako. Stres je sveprisutan, a ujedno i glavni neprijatelj dobrog sna. U modernom društvu, pokušavamo raditi sve više i sve više zaraditi, ali u tome leži izvor i stresa i tjeskobe. U društvu s previše briga, malo tko može mirno i bezbrižno spavati.
U posljednje se vrijeme sve više raspravlja o idealnom vremenu za san. Njemački znanstvenici tvrde da je dovoljno osam sati, a Francuzi broj spuštaju na čak šest. Za američke stručnjake, sedam sati je sasvim dovoljno za normalno funkcioniranje. No nije važna samo dužina sna, već i način na koji spavamo, koliko duboko spavamo, jesmo li nemirni, budimo li se...
U svemu tome, veliku ulogu ima i način prehrane. Hrana, dakle, ne definira samo težinu i zdravlje, već i san, a postoji nekoliko nepisanih pravila o vezi jela i dobrog sna.
Ono što je važno jest imati redovite obroke! Studije pokazuju da osobe koje svaki dan jedu umjerene obroke u isto vrijeme imaju manje stresa. Regularni obroci kontroliraju aktivnost neurona i omogućuju uravnoteženost i stabilnost psihe.
Izbjegavajte večerati nakon sedam, osam sati navečer. Posljednji obrok u danu trebao bi biti prije ovog vremena, kako bi probavni sustav mogao obaviti svoj posao na miru i ne ometati naš san. Naime, ako jedemo prekasno, naše tjelesne funkcije se ne mogu normalno usporiti za vrijeme sna, što nam može dati osjećaj nelagode pa čak i grčeve u želucu.
Usto, prije spavanja definitivno ne bi trebalo konzumirati kakao, kavu, energetske napitke te zeleni ili crni čaj. Slatko se preporuča, ali ne i čokolada. Slatke stvari mogu doprinijeti povećanju melatonina, tzv. hormona sna u našem organizmu.
Osobe koje su na drastičnim dijetama (a to se posebno odnosi na žene) također mogu imati velikih problema sa spavanjem, čak i više nego oni koji previše jedu navečer. Drastične dijete, koje se vode s ciljem brzog mršavljenja, mogu uzrokovati nesanicu, jer tijelo ne dobiva dovoljno hrane za jednu od osnovnih funkcija – probavu. One osobe koje se izgladnjuju neće izgubiti samo težinu, nego i san. Na kraju krajeva, takve dijete ne samo da nisu korisne, nego mogu biti iznimno negativne za zdravlje – prazan želudac uzrokuje frustracije i zakazivanje normalnih tjelesnih funkcija.
Uz sve to, ne treba zaboraviti i da postoji hrana koja pogoduje snu. Ista ta hrana korisna je u borbi protiv stresa, tjeskobe i ostalih emocionalnih nepogodnosti, kao i protiv nesanice pa ako imate problema sa spavanjem, jedite više zelene salate, meda, luka, celera, kuhanih krumpira, banana i bundevinih sjemenki. Čaj od valerijane, matičnjaka ili lavande također može pomoći.
Izvor: www.trigon.hr
OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email:
