Razumjeti shizofreniju
Shizofrenija narušava život bolesnika, ali i njihovih obitelji. Oboljeli od shizofrenije često imaju teškoće na radnome mjestu, ne mogu raditi ili ne mogu završiti školovanje, pa im je potrebna financijska pomoć obitelji. Oko 1% stanovništva ima shizofreniju. Shizofrenija u većine bolesnika počinje u dobi od 15. do 25. godine. Podjednako učestalo obolijevaju i žene i muškarci.
Što je shizofrenija?
Većina bolesnika, uz redovito uzimanje lijekova, živi ispunjeno i produktivno - zapošljavaju se, osnivaju obitelji, ostvaruju prijateljske veze.
Shizofrenija je duševna bolest koja oboljeloj osobi onemogućava razlikovanje stvarnih (realnih) od nestvarnih (nerealnih) doživljaja ili iskustava, ometa logičko razmišljanje, normalne osjećajne doživljaje prema drugim osobama, te narušava njeno društveno funkcioniranje. Bolesnici mogu imati teškoća s pamćenjem.
Shizofrenija narušava život bolesnika, ali i njihovih obitelji. Oboljeli od shizofrenije često imaju teškoće na radnome mjestu, ne mogu raditi ili ne mogu završiti školovanje, pa im je potrebna financijska pomoć obitelji. Članovi obitelji većine bolesnika vode brigu o njihovu redovitom uzimanju lijekova. Shizofrenija nije uzrokovana teškim životnim uvjetima tijekom djetinjstva, osobnom slabošću ili lijenošću. Shizofrenija je bolest uzrokovana fizičkim promjenama, kao rak ili srčana bolest. Do danas još nema izlječenja od shizofrenije, ali odgovarajuće liječenje lijekovima omogućuje uspješnu kontrolu bolesti.
Većina bolesnika, uz redovito uzimanje lijekova, živi ispunjeno i produktivno - zapošljavaju se, osnivaju obitelji, ostvaruju prijateljske veze.
Tko obolijeva od shizofrenije?
Shizofrenija je jedna od najčešćih psihijatrijskih bolesti. Oko 1% stanovništva ima shizofreniju. Shizofrenija u većine bolesnika počinje u dobi od 15. do 25. godine. Podjednako učestalo obolijevaju i žene i muškarci, a u žena se simptomi pojavljuju nešto kasnije nego u muškaraca.
Koji su simptomi shizofrenije?
Bolovati od psihoze znači pogrešno prepoznavati stvarnost.
Oboljeli od shizofrenije mogu imati različite simptome. Ponekad bolest počinje naglo, iznenada. No tipično je da se razvija tijekom nekoliko mjeseci ili čak godinama, polako, šuljajući se. Na primjer, bolesnik može imati teškoća s koncentracijom, osjeća napetost, ne može spavati. Vrlo često takvi bolesnici počinju zanemarivati svoje uobičajene dotadašnje aktivnosti i prijatelje, osamljuju se i gube interes za sve što ih je do tada zanimalo. Ponekad čak zanemaruju i osobnu higijenu. Jedan od prvih znakova bolesti može biti zanemarivanje školskih obveza ili obavljanje obveza u radnoj sredini. S napredovanjem bolesti postaju uočljivi simptomi bolesti koja se općenito naziva - psihoza. Ukratko, bolovati od psihoze znači pogrešno prepoznavati stvarnost.
Kako se ponašaju bolesnici?
Shizofreni bolesnik je emocionalno povučen iz svoje okoline, nije svjestan osjećaja drugih ljudi oko sebe, svoje osjećaje ne može izraziti ili pokazati, izbjegava kontakt očima s drugim ljudima, izraz lica mu je bez osjećaja ili zanimanja.
Bolesnici se počinju čudno ponašati ili neobično i nepovezano govoriti. Mogu imati halucinacije, što znači da vide, čuju ili osjećaju stvari koje zapravo ne postoje. Ponekad imaju i tjelesne simptome, kada zauzimaju čudne položaje u kojima mogu ostati nepomično i tijekom nekoliko sati. Neki se mogu neprestano kretati, bez jasnog smisla. Težina bolesti i simptoma razlikuje se od bolesnika do bolesnika. U svome tijeku bolest ima razdoblja kada se simptomi povlače ili ublažavaju i razdoblja kada se pogoršavaju ili su vrlo izraženi. Simptomi shizofrenije uobičajeno se dijele na: pozitivne i negativne.
Pozitivni simptomi su sumanute ideje, smetnje i poremećaji mišljenja, halucinacije te čudno ponašanje. Sumanute ideje su lažna uvjerenja ili zablude nastale na nerealnoj osnovi, tj. nemaju podlogu u realnoj životnoj situaciji, pa su nedostupne korekciji. Na primjer, oboljela osoba vjeruje da ju netko iz susjedstva uhodi, pokušavajući zavladati njome. Shizofreni bolesnik može imati različite smetnje mišljenja: ponekad mu misli vrlo brzo skreću od jedne ideje na drugu, bez jasna slijeda i povezanosti, ili su mu misli "blokirane"; bolesnici mogu izmišljati nove nerazumljive riječi ili u govoru riječi zamjenjivati glasovima ili rimama. Bolesnik može čuti glasove (slušne halucinacije) koji komentiraju njegovo ponašanje, izruguju mu se ili mu naređuju što da čini (zapovjedne halucinacije).
Negativni simptomi shizofrenije su gubitak sposobnosti osjećajnog doživljavanja i izražavanja, gubitak energije, volje i inicijative, gubitak sposobnosti uživanja i zanimanja za dotadašnje aktivnosti, teškoće koncentracije. Shizofreni bolesnik je emocionalno povučen iz svoje okoline, nije svjestan osjećaja drugih ljudi oko sebe, svoje osjećaje ne može izraziti ili pokazati, izbjegava kontakt očima s drugim ljudima, izraz lica mu je bez osjećaja ili zanimanja.
Kako se dijagnosticira shizofrenija?
Dijagnoza se određuje na temelju psihijatrijskog razgovora (intervjua) s bolesnikom i članovima njegove obitelji. Do danas nema laboratorijskih dijagnostičkih testova za shizofreniju.
Obzirom na to da se i neke druge bolesti mogu očitovati psihotičnim simptomima, dijagnozu shizofrenije postavljaju psihijatri (liječnici specijalisti, posebno educirani za dijagnosticiranje i liječenje psihičkih poremećaja). Dijagnoza se određuje na temelju psihijatrijskog razgovora (intervjua) s bolesnikom i članovima njegove obitelji. Do danas nema laboratorijskih dijagnostičkih testova za shizofreniju. Postoji nekoliko psihijatrijskih poremećaja koji su bliski ili srodni shizofreniji. To su: shizotipni poremećaj ličnosti i shizoafektivni poremećaj, u kojemu su simptomi shizofrenije združeni sa simptomima depresije ili znatno podignuta raspoloženja (manije).
Što uzrokuje shizofreniju?
Za ovu bolest ne postoji krivac i stoga se roditelji tog bolnog osjećaja trebaju što prije osloboditi i svu svoju snagu i skrb posvetiti liječenju oboljelog člana obitelji.
Gotovo se uvijek bolesnikova obitelj, pa i on sam pitaju zbog čega se ta bolest pojavila. Roditelji često, tragajući za uzrokom, pronalaze različita objašnjenja, često povezana s osjećajem krivnje i samopredbacivanja. Treba jasno reći da za tu bolest ne postoji krivac i stoga se roditelji tog bolnog osjećaja trebaju što prije osloboditi i svu svoju snagu i skrb posvetiti liječenju oboljelog člana obitelji. Shizofrenija je složena bolest. Čak ni stručnjaci nisu potpuno sigurni što je uzrokuje. Neki liječnici misle da mozak shizofrenih bolesnika nije sposoban ispravno obrađivati informacije. Razlog takvog pogrešnog procesiranja informacija je kemijski i strukturni poremećaj mozga
Je li shizofrenija nasljedna bolest?
Jedan od mogućih uzroka shizofrenije je nasljeđivanje gena za shizofreniju. Neki stručnjaci vjeruju da oboljeli shizofreni bolesnik nasljeđuje sklonost shizofreniji. Činjenica je da se bolest češće pojavljuje u nekim obiteljima, među krvnim srodnicima. Osobe koji imaju shizofrenog bolesnika u obitelji imaju veću šansu da i same obole od shizofrenije. Ako oba roditelja imaju shizofreniju, mogućnost da dijete naslijedi bolest je oko 39%. To vrijedi čak i onda kada dijete oboljele osobe odgajaju zdravi adoptivni roditelji. Ako oboljela shizofrena osoba ima identičnog blizanca, mogućnost da će blizanac imati shizofreniju je oko 50%. Nasuprot tome, mogućnost da dijete čiji su biološki roditelji psihički zdravi tijekom života oboli od shizofrenije je oko 1%. Rizik obolijevanja od shizofrenije u općoj populaciji iznosi oko 1%.
Ima li okoliš ulogu u nastanku shizofrenije?
Neke su osobe rođene sa sklonošću obolijevanja od shizofrenije, a bolest se očituje u uvjetima jakog stresa ili traume.
Neki istraživači vjeruju da okolišni činitelji mogu izazvati shizofreniju, odnosno pojavu bolesti. Postoje studije koje su pokazale da infekcija trudnice influencom ili neodgovarajuća prehrana u trudnoći, te komplikacije tijekom porođaja mogu povećati rizik da dijete oboli od shizofrenije. Skupina istraživača vjeruje da je shizofrenija posljedica složenog međudjelovanja genetskih i okolišnih činitelja. Neke su osobe rođene sa sklonošću obolijevanja od shizofrenije, a bolest se očituje u uvjetima jakog stresa ili traume.
Što se događa s mozgom u shizofreniji?
Najvažnija uloga za nastanak simptoma pridaje se kemijskoj neravnoteži dopamina i serotonina u mozgu oboljelih od shizofrenije.
U oboljelih od shizofrenije javlja se neravnoteža kemijskih tvari u mozgu koje se nazivaju neurotransmiteri. Neurotransmiteri su kemijski prijenosnici koji omogućuju prijenos "impulsa?" (živčani signal) među živčanim stanicama ili neuronima. Jedan od takvih kemijskih prijenosnika je dopamin, a vjeruje se da shizofreni bolesnici proizvode dopamin u suvišku ili da su preosjetljivi na postojeći dopamin. Istraživači su otkrili nekoliko skupina receptora za dopamin u mozgu. I ostali su neurotransmiteri, npr. serotonin, noradrenalin, odgovorni za nastanak shizofrenih simptoma. Najvažnija uloga za nastanak simptoma pridaje se kemijskoj neravnoteži dopamina i serotonina u mozgu oboljelih od shizofrenije. Istraživanja mozga oboljelih od shizofrenije, danas dostupnim najsuvremenijim tehnikama i metodama, neosporno pokazuju da je za nastanak shizofrenih simptoma odgovoran poremećaj u funkciji i/ili strukturi mozga. Između mozga oboljelih od shizofrenije i zdravih osoba postoje vrlo jasne razlike: u mozgu dijela bolesnika oboljelih od shizofrenije povećane su moždane komore ispunjene moždanom tekućinom (ventrikuli), smanjen je dio mozga koji se naziva hipokampus, smanjena je aktivnost u dijelu mozga koji se naziva prefrontalna moždana kora, a koji je odgovoran za funkcije mišIjenja, pamćenja i učenja. Kako se liječi shizofrenija, koji lijekovi se najčešće koriste, koja je uloga psihoterapeuta i obitelji, potražite na stranicama Hrvatskog psihijatrijskog društva i to u edukacijskom centru posvećenom oboljelima i njihovim obiteljima. Relaps bolesti najuspješnije se sprječava stalnim uzimanjem lijekova, uz redovite kontrole psihijatra.
( nepoznat/i autor/i - www.plivazdravlje.hr )
Napomena: Sumnjate li na pojedinu bolest i/ili stanje uvijek zatražite savjet psihologa. Nikad ne odgađajte posjet liječniku i ne zanemarujte savjet profesionalnog medicinskog osoblja zbog nečega što ste pročitali na portalu psiho.biz . Sadržaj portala nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen osobnim potrebama pojedinog korisnika.
OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email:
