Epilepsija savjeti za trudnice
EURAP (European Register of Anti-epileptic Drugs and Pregnancy, tj. Europski registar antiepileptika i trudnoće) je registar koji za dobrobit majki s epilepsijom i njihove djece prospektivno i multicentrično prati trudnoću uz istodobnu primjenu antiepileptika.
Savjeti za trudnice - što bi buduća majka trebala učiniti
Prije trudnoće:
• u genetskom savjetovalištu raspraviti genetičke informacije - nasljednost epilepsije (ovisno o tipu napadaja) i učinke lijekova protiv epilepsije te opasnosti od komplikacija uslijed same epilepsije• sa svojim neurologom-epileptologom dogovoriti najprimjerenije liječenje epilepsije
• neurolog i ginekolog trebaju zajedno odrediti predkoncepcijsku (prije začeća) primjenu folne kiseline (i po mogućnosti prethodno odrediti koncentraciju u serumu)
Tijekom trudnoće:
• redovito ići na kontrole neurologu koji će pratiti koncentracije lijekova protiv epilepsije i folne kiseline u serumu• redovito ići na kontrole ginekologu koji će pratiti trudnoću, rast i razvoj ploda: UZV (ultrazvuk) - posebno traganje za malformacijama u 10.-12. te 18.-20. tjednu, trostruki test te određivanje vrijednosti alfa-fetoproteina (traganje za eventualnim defektom neuralne cijevi i anomalije trbušne stijenke) u 16.-18. tjednu trudnoće
• uzimati tablete vitamina D i K po potrebi
Za vrijeme i nakon poroda:
• tražiti pažljivu evaluaciju opstetričara (ginekologa-porodničara) i odluku o načinu završetka poroda• paziti na redovito uzimanje lijekova protiv epilepsije i na to da je u trenutku poroda bolest dobro pod kontrolom
• djetetu u rodilištu dati vitamin K
• dogovoriti se o načinu dojenja
• praćenje djeteta: monitoring neposredno po porodu dok stanje nije posve stabilno; tijekom prve godine života pregledi jednom mjesečno, potom u 2. i 3. godini dvaput godišnje te kasnije, do pohađanja škole, jednom godišnje. Osim kliničkoga pregleda prvi pregledi trebaju sadržavati i pretrage s ciljem otkrivanja mogućih prirođenih malformacija (UZV glave, srca, abdomena, kukova, po potrebi i rentgensko snimanje), a daljnja praćenja trebaju uključiti pregled kod neuropedijatra i EEG, evaluaciju vida i sluha, psihotest, pregled kod defektologa, po potrebi psihijatra, ortopeda i drugih specijalista.
Antiepileptici i registar trudnoće
Što je EURAP?
EURAP (European Register of Anti-epileptic Drugs and Pregnancy, tj. Europski registar antiepileptika i trudnoće) je registar koji za dobrobit majki s epilepsijom i njihove djece prospektivno i multicentrično prati trudnoću uz istodobnu primjenu antiepileptika.Primjena lijekova protiv epilepsije u trudnoći još uvijek je povezana s brojnim nejasnoćama.
EURAP je osnovan kako bi se dobili kvalitetni odgovori na mnoga pitanja budući da je velik broj europskih udruga koje su zainteresirane za probleme majki i budućeg djeteta s obzirom na primjenu antiepileptika u trudnoći.
Ciljevi studije su:
1. odrediti i vrednovati stupanj sigurnosti antiepileptika (AE) glede utjecaja na ljudski fetus s obzirom na lijekove novije i starije generacije te s obzirom na pojedine antiepileptike i njihove kombinacije2. utvrditi postojanje velikih malformacija, ako postoje, udružene s lijekovima protiv epilepsije, pojedinačno ili u kombinacijama. Ocijeniti učinak AE s obzirom na dozu. Isključiti specifične sindrome uzrokovane lijekovima
3. koristiti savjetovališta za žene prije začeća te poticati razvoj ''vodiča'' za liječenje i informiranje prije trudnoće
4. teratogeni ciljevi su prisutnost ili odsutnost velikih urođenih malformacija te zastoj u prenatalnom razvoju
5. evaluirati utjecaj etioloških (rizičnih) čimbenika: dobi majke u vrijeme začeća, tipa, doze i načina primjene AE, vrste i etiologije epilepsije u majke, početka i trajanja epilepsije, vrste i učestalosti napadaja tijekom trudnoće, drugih kroničnih i pratećih bolesti majke, pozitivne obiteljske anamneze, velikih urođenih malformacija, poznatih nasljednih bolesti i epilepsija u bliskih rođaka budućeg djeteta.
Sve žene koje su uzimale antiepileptike u vrijeme začeća te one koje ih uzimaju zbog drugih indikacija (npr. bipolarnog afektivnog poremećaja ili trigeminalne neuralgije) također mogu biti uključene u studiju. Ispitanice treba uključiti što je ranije moguće. Ocjena prevalencije teratogenosti temeljit će se na slučajevima koji su prospektivno praćeni.
Napomena: Sumnjate li na pojedinu bolest i/ili stanje uvijek zatražite savjet psihologa. Nikad ne odgađajte posjet liječniku i ne zanemarujte savjet profesionalnog medicinskog osoblja zbog nečega što ste pročitali na portalu psiho.biz . Sadržaj portala nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen osobnim potrebama pojedinog korisnika.
OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email: