Socijalne fobije - Strah od ljudi i društva
Socijalne fobije su poremećaji koji se očituju iracionalnim strahom od ljudi i socijalnih situacija. Zapravo, osobe s ovim poremećajem se plaše svih situacija u kojima ih drugi mogu gledati i uvrijediti. Radi se o strahu od nastupa pri čemu su simptomi mnogo jače izraženi nego kad je riječ o normalnoj tremi ili nervozi pred nastup na javnoj sceni.
Tko obolijeva?
Učestalost socijalnih fobija u općoj populaciji nije točno poznata. Podaci variraju od 0,9-2,6 %, odnosno 1-4 %. Približno podjednako su učestale u žena i muškaraca (1,5ž : 1m) za razliku od agorafobije koja je češća u žena. Socijalne fobije obično se javljaju nakon puberteta, a vrhunac dosežu iza 30. godine života. Golema većina socijalnih fobija evidentna je u dobi između 20. i 35. godine tako da može upropastiti najbolje godine života.
Koji su uzroci?
Prema bihejvioralnim hipotezama fobijski simptomi su posljedica kondicioniranja i abnormalne kognicije koja se očituje kao "strah od negativne evaluacije" i "predrasuda da ce drugi ljudi biti prema njima pretjerano kritični".
Psihodinamska istraživanja upućuju na ulogu odbacujući roditelja, prije svega majki, bilo da su djeca bila zapostavljena ili prezaštićena.
Biološke teorije objašnjavaju nastanak socijalnih fobija poremećajem u funkciji neurotransmitorskih receptora u mozgu i neuroendokrinološkim odstupanjima.
Kako se poremećaj očituje?
Treba razlikovati normalnu anksioznost koju neke osobe očituju u određenim socijalnim situacijama. Socijalni fobijski strahovi mogu se ispoljavati na različite načine. Nerijetko se odnose na sasvim obične situacije, primjerice potpisati ček u banci, popiti kavu, zakopčati mantil, i sl. Neke osobe pate samo od jedne fobije, a druge pak od cijelog niza fobija. Opći socijalni strah manifestira se strahom od javnog nastupa, da se ne ispadne neznalica, strahom od obraćanja autoritetima, strahom od nepoznatih ljudi, itd. Strah od gubitka kontrole, posebice nad tjelesnim funkcijama, očituje se strahom oboljelog da će se onesvijestiti, da ce pustiti vjetar ili defecirati u nepriličnim situacijama, ili da ce povraćati, itd. Strah od pokazivanja očituje se izbjegavanjem da se bude u centru pažnje, da se sjedi u prvom redu, da se govori pred drugima, ili nastupa pred drugima, jede ili pije pred drugima, itd.
Strah od otkrivanja vlastite inferiornosti povezan je s uvjerenjem da ce drugi pomisliti da je oboljeli neznalica, glup, neobrazovan i sl. Socijalne se fobije mogu očitovati i kao strah od suprotnog spola, strah od rukovanja, od crvenjenja, strah od znojenja, strah od pisanja pred drugima, strah od ispita, itd. Neke osobe pate od generalizirane socijalne fobije kada se plaše općenito komuniciranja s ljudima. Izbjegavanje susreta s drugim ljudima može im potpuno onemogućiti odlazak na posao, u školu, i sl. U načelu, osobe sa socijalnim fobijama veoma su nezadovoljne sobom i svojom djelatnošću, niskog samopoštovanja, imaju izražen osjećaj nesigurnosti. Socijalna fobija je ogromno opterećenje za oboljelu osobu. Takve osobe najčešće ostanu ledične, često su socijalno izolirane, slabije su educirane, češće su financijski ovisne ili u financijskoj oskudici, pate od dodatnih psihijatrijskih poremećaja, često razmišljaju o suicidu, a nerijetko ga i izvrše.
Mnogi pacijenti sa socijalnom fobijom također pate i od depresije. Socijalna fobija može se očitovati i kao komplikacija paničnog poremećaja. Istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju kako je ozbiljni alkoholizam dvostruko češći u osoba sa socijalnom fobijom nego u općoj populaciji. Što je još zanimljivije učestalost socijalnih fobija među alkoholičarima je devet puta veća nego u ostaloj populaciji.
( nepoznat/i autor/i - djelomično prerađeni tekst/ovi iz naše arhive interesantnih tekstova sa web_a )
OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email: