Oblici depresije
Postoji mnoštvo kliničkih podjela depresije, uglavnom dihotomnih, pa se tako razlikuju unipolarne i bipolarne depresije, endogni i reaktivni tip depresije, psihotični i neurotski, primarni i sekundarni.
Depresija
Zanimljiv sadržaj sa prethodne stranice Psihološkog savjetovališta Pro Mente (Mostar). I neki noviji zanimljivi sadržaji.
Depresija i samopomoć
Iako je depresija prije svega mentalno stanje, ova bolest povećava i rizike od drugih bolesti, prije svega srca i krvnih žila. Redovito kretanje i tjelovježba savjet su za održavanje zdravlja općenito, no depresivni ljudi bi o ovom faktoru trebali povesti više računa nego oni koji nemaju ozbiljnijih problema ni s mentalnim ni s tjelesnim zdravljem.
Lijekovi i psihoterapija pomažu u borbi s depresijom, no brojna istraživanja pokazala su i kako bolesnik sam može učiniti nevjerojatno puno u stabilizaciji stanja i izlječenju. Osim promjene stavova i ponašanja, postoje brojni sitni koraci, koje "na prvu loptu" nikad ne bismo povezali s depresijom.
VRSTE DEPRESIJE
Depresija se javlja u različitim oblicima, baš kao i druge bolesti poput srčanih. U ovom članku kratko ćemo opisati tri najčešće vrste depresije.
Međutim, unutar tih vrsta postoje varijacije broja simptoma, njihovog intenziteta i trajnosti.
Međutim, unutar tih vrsta postoje varijacije broja simptoma, njihovog intenziteta i trajnosti.
LIJEČENJE DEPRESIJE
LIJEČENJE DEPRESIJE I DIJAGNOSTIČKA PROCIJENA DEPRESIJE
Prvi korak za pravilno liječenje depresije je tjelesni pregled kod liječnika. Određeni lijekovi, kao i neka zdravstvena stanja poput virusne infekcije, mogu uzrokovati iste simptome kao i depresija, a liječnik bi trebao isključiti te mogućnosti tijekom pregleda, intervjua i laboratorijskih ispitivanja. Ako se isključi tjelesni uzrok depresije, treba obaviti psihološku procjenu od strane liječnika ili upućivanjem psihijatru ili psihologu.
UZROCI DEPRESIJE
Neke vrste depresije pojavljuju se u obiteljima, upućujući na zaključak da se biološka ranjivost može naslijediti. Izgleda da je to slučaj s bipolarnim poremećajem. Studije u obiteljima gdje članovi svake generacije obole od bipolarnog poremećaja pokazale su da oboljeli imaju drukčiji genetski ustroj od onih koji ne obolijevaju. Obrnuto, međutim, ne vrijedi: Nisu svi s genetskim ustrojem osjetljivim na bipolarni poremećaj osuđeni na bolest. Očito da u njezinom nastanku ima udjel i stres kod kuće, na poslu ili u školi.
Od euforije do depresije
Centar za raspoloženje povremeno se "pali", što dovodi do visokog raspoloženja, i povremeno "gasi", što vodi depresiji
"Kad sam prošlog proljeća posjetila Sanju, prštala je od energije i širila dobre vibracije zaraznim smijehom. Pri našem idućem susretu bila je u dubokoj depresiji i jedva progovorila koju riječ. U takve krajnosti upada već godinama", opisala je svoju školsku kolegicu Riječanka Valentina.
