Oblici depresije
Postoji mnoštvo kliničkih podjela depresije, uglavnom dihotomnih, pa se tako razlikuju unipolarne i bipolarne depresije, endogni i reaktivni tip depresije, psihotični i neurotski, primarni i sekundarni.
Depression
Von der ProMente-Website (Vorheriges) – interessant - nur auf Kroatisch.
Interessante Inhalte der bisherigen Website von Pro Mente Psychologische Beratung (Mostar). Und einige neuere interessante Inhalte.
Dijagnoza i tijek depresije
Depresija je bolest koja se javlja u epizodama. Kada se depresija javi prvi put, govorimo o depresivnoj epizodi, a simptomi potrebni za postavljanje dijagnoze trebaju trajati najmanje dva tjedna. Za dijagnosticiranje nove depresivne epizode mora postojati razmak od najmanje dva mjeseca bez depresivnih simptoma prije nego što se pojavi nova depresivna epizoda. Tada govorimo o ponavljajućem depresivnom poremećaju.
Korisni savjeti u slučaju depresije
Najvažnije što netko može učiniti za depresivnu osobu je pomoći joj da dobije odgovarajuću liječničku pomoć. To obuhvaća ohrabrivanje bolesnika da ne prekida terapiju ili da potraži korekciju terapije ako ne dođe do poboljšanja.
Kako obitelj i prijatelji mogu pomoći depresivnom bolesniku?
Depresivne osobe ne traže da budu depresivne i takve primjedbe samo povećavaju njihov osjećaj osamljenosti i nesreće.
VRSTE DEPRESIJE
Depresija se javlja u različitim oblicima, baš kao i druge bolesti poput srčanih. U ovom članku kratko ćemo opisati tri najčešće vrste depresije.
Međutim, unutar tih vrsta postoje varijacije broja simptoma, njihovog intenziteta i trajnosti.
Međutim, unutar tih vrsta postoje varijacije broja simptoma, njihovog intenziteta i trajnosti.
Depresivac u obitelji
Umjesto potpore obitelji i prijatelja, depresivac većinom nailazi na nerazumijevanje, prijekor, podsmijeh i izbjegavanje
Depresija je bolest koja izaziva neke od najtežih patnji koje čovjek može iskusiti. Odgovorna je za najveći broj izvedenih suicida i pokušaja suicida (65 - 70 posto) te izrazito umanjuje kvalitetu života.
Unatoč tegobama, kod vrlo malog postotka oboljelih (10 - 30 posto, ovisno o sredini) uslijedi pravodobna dijagnoza te ispravno i dovoljno dugo liječenje. Jedan od razloga za takav paradoks je vrlo slaba informiranost javnosti o prirodi depresije i mogućim terapijama. Što je sredina kulturno i gospodarski zaostalija, to je neshvaćanje depresije raširenije, a time su manja mogućnost da pacijent dobije ispravnu dijagnozu i terapiju.
Depresija i alkohol
Depresija i alkoholizam su izrazito povezani. Mnogi depresivni ljudi mogu postati alkoholičari jer neraspoloženje i tjeskobu pokušavaju "izliječiti" alkoholom. Pritom, mnogo toga u životu alkoholičara djeluje na povećanje depresije i loše raspoloženje, pa se stvara zatvoreni krug iz kojeg je teško pobjeći.