Početna

Pro Mente

Liječenje

Problemi i poremećaji

Za pročitati

+387-63-313-140 email: [email protected] Skype ID: san_84

Search Our Site

Registracija

Blagotvoran utjecaj seksa na zdravlje


Redovni seks za naše tijelo i psihu predstavlja više nego sam užitak i zabavu. Seks igra važnu ulogu u našem fizičkom i emocionalnom funkcioniranju. Istraživanja pokazuju blagotvoran utjecaj seksa na zdravlje, što se objašnjava jačanjem imunološkog sustava, poboljšanjem prokrvljenosti vitalnih organa, popuštanjem bolova, regulacijom hormona i većim stupnjem životne radosti i zadovoljstva. Dobar seks je zdrav za opterećeni ljudski mozak, a dugoročno štiti srčano-žilni sustav.

Seksualno aktivni ljudi su rjeđe na bolovanju, društveniji su, bolje raspoloženi i više uživaju u životu. Ovo su rezultati koje je Dr Ted Mcllvenna (Institute for Advanced Study of Human Sexuality, San Francisco) dobio istražujući seksualni život 90 000 američkih odraslih osoba.

Alzheimerova demencija -

kad duh i tijelo prestanu biti jedno

Najčešće se javlja u petom i šestom desetljeću, napreduje brzo i otprilike sljedećih pet godina nastaje teška demencija
Vodeća bolest današnjice, demencija Alzheimerova tipa, u stalnom je porastu i najčešća je od svih demencija (čini 50 posto svih).

Problemi u spolnosti mogu ukazati na zdravstvene tegobe

Problemi u spolnosti mogu biti rani indikator opake bolesti. Nemojte previdjeti na koje bolesti ukazuju!

Problemi u spolnosti mogu biti samo vrh ledene sante
Vrlo će vas rijetko liječnik pitati o vašem spolnom životu. Najčešće se to dogodi kada se kakav simptom koji imate može povezati sa vašom aktivnošću u krevetu. Većinom su upravo problemi u spolnosti pokazatelji drugih zdravstvenih problema. Uz jednostavno pitanje liječnika i iskren odgovor možete si spasiti život. Dr Andrew McCullough to kaže na slikovit način: „Ako muškarac ima erektilnu disfunkciju, to može biti samo vrh ledene sante!“ Kanadski i nizozemski liječnici su u zajedničkom istraživanju pokušali saznati u koliko slučajeva su se prije pojave ozbiljne bolesti već pojavili problemi u spolnosti. Istraživali su da li problemi u spolnosti mogu biti znak upozorenja za infarkt, dijabetes, depresiju, multiplu sklerozu i Parkinsonovu bolest.

Socijalne fobije razlikuju se od stidljivosti

 

Socijalna ili društvena fobija u svom najizraženijem obliku javlja se kod dva ili tri posto ljudi i jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja. Pa ipak, također je i jedan od najčešće neshvaćenih i najslabije proučavanih među njima.

Naziva se još i socijalno anksioznim poremećajem, a definira se kao intenzivan strah od drugih ljudi u uobičajenim socijalnim situacijama ili pak strah od poniženja u istim situacijama. Socijalna fobija može se shvatiti kao strah koji se javlja kod ljudi kada su okruženi nepoznatim osobama, kada trebaju govoriti u javnosti, razgovarati s autoritativnom osobom...

Subcategories

Problemi ovisnosti

* Ovisnost o psihoaktivnim tvarima
* Alkoholizam
* Ostale ovisnosti:
# Klađenje

Problemi i poremećaji kod djece

Kao i odrasli i kod djece se javljaju različiti psihološki problemi i poremećaji koji se manifestiraju na mnogo načina. 

Psihološki problemi i poremećaji u braku, ljubavi, seksu

- psihoseksualne smetnje


* Seksualni poremećaji i poremećaji spolnog identiteta
* Parafilije
* Bračne i ljubavne krize

Stres


Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice ne rješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti. Na sreću, moderni psihološki pristupi za rješavanje stresa veoma su efikasni i naučno provjereni.

Somatoformni poremećaji

* Somatizacijski poremećaj
* Konverzivni poremećaj
* Hipohondrijski poremećaj
* Perzistirajući somatoformni bolni poremećaj
* Tjelesni dismorfni poremećaj

Shizofrenija i srodni poremećaji


* Shizofrenija
* Shizoafektivni poremećaj
* Ostali shizofreniji srodni poremećaji:
# Kratki psihotični poremećaj
# Perzistirajući sumanuti poremećaj

Poremećaji spavanja i sna

* Parasomnije
* Sindromi sleep apneje
* Hipersomnija
* Insomnija (nesanica)
* Sindrom nemirnih nogu

Poremećaji raspoloženja


* Depresija
* Distimični poremećaj
* Ciklotimični poremećaj
* Bipolarni poremećaj

Poremećaji prehrane

* Anoreksija nervoza
* Bulimija nervoza
* Poremećaj prekomjernog jedenja

Ostali psihološki problemi i poremećaji

+ Suicidalno ponašanje

+ Poremećaji ličnosti

+ Poremećaji autističnog spektra

+ Migrena

+ Moždani udar

+ Multipla skleroza

+ Parkinsonova bolest

 

Više o:

Epilepsija

Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji, koja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Uzrok nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki. Epilepsija predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore, koje iz različitih razloga postaju "prepodražljive" i reagiraju sinhronim izbijanjima električkih impulsa, što se manifestira epileptičkim napadajima.

Disocijativni poremećaji

* Disocijativna amnezija
* Disocijativna fuga
* Disocijativan poremećaj identiteta
* Depersonalizacijski poremećaj

Anksiozni poremećaji

* Napadi panike i panični poremećaj
* Fobije
# Agorafobija
# Socijalne fobije
# Jednostavne fobije
* Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
* Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)
* Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
* Anksiozni poremećaj zbog općeg zdravstvenog stanja
* Tjeskoba i strepnja
* Akutni stresni poremećaj

Alzheimerova bolest

Demencija Alzheimerovog tipa je vodeća bolest današnjice, najčešća je od svih demencija i u stalnom je porastu. 1906. godine Alois Alzheimer je prvi puta opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB) odnosno Alzheimerova demencija (DAT). Spominjanje ove bolesti je ranije bilo rijetko, a postavljanje dijagnoze još rjeđe. Unatrag tri do četiri desetlijeća dijagnosticirala se i kao senilna, vaskularna, aterosklerotska demencija ili kao kronični psihoorganski sindrom.

To je najčešći tip ireverzibilne i napredujuće degenerativne bolesti mozga, odnosno stanica moždane kore i okolnih struktura, prvenstveno hipokampalne regije. U podlozi je stvaranje senilnih plakova i neurofibrilarna degeneracija. U kasnijem tijeku dolazi do niza biokemijskih poremećaja koji uzrokuju psihičke simptome te promjene u živčanim stanicama koje dovode do njihova odumiranja.

Prisutna je od 1-3% do čak 11% svjetske populacije u dobi iznad 70 godina prema nekim statistikama. Bolest se najčešće javlja u 5. i 6. desetljeću života i ima progredijentan tijek, a u otprilike slijedećih pet godina po prvim simptomima dolazi do teške demencije. Od postavljana dijagnoze bolesti bolesnici prosječno žive 5-7 godina.