Početna

Pro Mente

Liječenje

Problemi i poremećaji

Za pročitati

+387-63-313-140 email: [email protected] Skype ID: san_84

Search Our Site

Registracija

Kako izgleda i kako se osjeća osoba koja pati od depresije?


Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, depresivno raspoloženje, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti), osjećaj krivnje, bezperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita.

Ovisnost o seksu


Definicija
Što je ovisnost o seksu ili opsjednutost njime? Možda nam nedostaje povjerenja ili razumijevanja za istraživanje "detalja" kao što su pretjerana masturbacija, seks s prostitutkama, seksualna masaža, seks preko telefona, anonimni seksualni susreti i različiti drugi oblici seksualnog ponašanja koji se javljaju kod opsjednutosti seksom.
Najčešća je zamjerka osoba koje se odluče liječiti kako prijašnji posjeti liječniku nisu urodili niti dijagnozom niti učinkovitim liječenjem, usmjeravanjem i informacijama koje bi im pomogle u rješavanju svoga problema.

Ovisnost o seksu ili opsjednutost seksu podrazumijeva seksualno ponašanje koje značajno utječe na normalan život pojedinca. Ovakvo ponašanje može poremetiti vezu, posao, zdravlje i/ili psihološko stanje osobe. Unatoč očitim neugodnim posljedicama takvog seksualnog ponašanja, osoba ovisna o seksu nastavlja sa štetnim ponašanjem.
Ovisnici o seksu rješavaju probleme seksom i nastavljaju to činiti unatoč neugodnostima.

Žene i epilepsija

Žena tijekom svoga života prolazi kroz slijed prirodnih događanja vezanih uz promjene u hormonalnom statusu, počevši od prve menstruacije (menarhe), preko trudnoće, poroda i dojenja, pa sve do menopauze. Kako svako od spomenutih razdoblja ima svoje specifičnosti vezane uz oscilaciju hormona, sve te promjene mogu utjecati na kliničku sliku i tijek bolesti.

Istina o veličini - je li i koliko je važna

Kod razgovora o muškom penisu, obično se postavlja pitanje znači li veći ujedno i bolji. Odgovor na to pitanje glasi: ponekad je bolji veći, a ponekad je bolji manji!

Veličina penisa koju žena želi ili preferira često ovisi o njenoj trenutnoj situaciji i aktivnosti o kojoj razmišlja. Ukoliko razmišlja o prvom vaginalnom seksu, svaki penis će joj vjerojatno izgledati prevelik i zastrašujući. Ukoliko žena razmišlja o analnom seksu, može donijeti odluku ovisno o veličini partnerova penisa. Ukoliko želi oralno stimulirati partnera, bit će zadovoljnija s manjim penisom jer će preveliki penis u ustima ili izazivati gušenje i nagon na povraćanje, ili će je zbog njega jako boljeti mišići čeljusti. Ženina maštanja, dakle, nisu nužno čvrsto definirana.

Subcategories

Problemi ovisnosti

* Ovisnost o psihoaktivnim tvarima
* Alkoholizam
* Ostale ovisnosti:
# Klađenje

Problemi i poremećaji kod djece

Kao i odrasli i kod djece se javljaju različiti psihološki problemi i poremećaji koji se manifestiraju na mnogo načina. 

Psihološki problemi i poremećaji u braku, ljubavi, seksu

- psihoseksualne smetnje


* Seksualni poremećaji i poremećaji spolnog identiteta
* Parafilije
* Bračne i ljubavne krize

Stres


Brz tempo života, međuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za moć, društveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Posljedice ne rješavanja stresa kreću se (i najčešće se dešavaju redoslijedom) od lošeg zdravlja preko rasturenih brakova i gubitka posla, do prerane smrti. Na sreću, moderni psihološki pristupi za rješavanje stresa veoma su efikasni i naučno provjereni.

Somatoformni poremećaji

* Somatizacijski poremećaj
* Konverzivni poremećaj
* Hipohondrijski poremećaj
* Perzistirajući somatoformni bolni poremećaj
* Tjelesni dismorfni poremećaj

Shizofrenija i srodni poremećaji


* Shizofrenija
* Shizoafektivni poremećaj
* Ostali shizofreniji srodni poremećaji:
# Kratki psihotični poremećaj
# Perzistirajući sumanuti poremećaj

Poremećaji spavanja i sna

* Parasomnije
* Sindromi sleep apneje
* Hipersomnija
* Insomnija (nesanica)
* Sindrom nemirnih nogu

Poremećaji raspoloženja


* Depresija
* Distimični poremećaj
* Ciklotimični poremećaj
* Bipolarni poremećaj

Poremećaji prehrane

* Anoreksija nervoza
* Bulimija nervoza
* Poremećaj prekomjernog jedenja

Ostali psihološki problemi i poremećaji

+ Suicidalno ponašanje

+ Poremećaji ličnosti

+ Poremećaji autističnog spektra

+ Migrena

+ Moždani udar

+ Multipla skleroza

+ Parkinsonova bolest

 

Više o:

Epilepsija

Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji, koja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Uzrok nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki. Epilepsija predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore, koje iz različitih razloga postaju "prepodražljive" i reagiraju sinhronim izbijanjima električkih impulsa, što se manifestira epileptičkim napadajima.

Disocijativni poremećaji

* Disocijativna amnezija
* Disocijativna fuga
* Disocijativan poremećaj identiteta
* Depersonalizacijski poremećaj

Anksiozni poremećaji

* Napadi panike i panični poremećaj
* Fobije
# Agorafobija
# Socijalne fobije
# Jednostavne fobije
* Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
* Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)
* Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
* Anksiozni poremećaj zbog općeg zdravstvenog stanja
* Tjeskoba i strepnja
* Akutni stresni poremećaj

Alzheimerova bolest

Demencija Alzheimerovog tipa je vodeća bolest današnjice, najčešća je od svih demencija i u stalnom je porastu. 1906. godine Alois Alzheimer je prvi puta opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB) odnosno Alzheimerova demencija (DAT). Spominjanje ove bolesti je ranije bilo rijetko, a postavljanje dijagnoze još rjeđe. Unatrag tri do četiri desetlijeća dijagnosticirala se i kao senilna, vaskularna, aterosklerotska demencija ili kao kronični psihoorganski sindrom.

To je najčešći tip ireverzibilne i napredujuće degenerativne bolesti mozga, odnosno stanica moždane kore i okolnih struktura, prvenstveno hipokampalne regije. U podlozi je stvaranje senilnih plakova i neurofibrilarna degeneracija. U kasnijem tijeku dolazi do niza biokemijskih poremećaja koji uzrokuju psihičke simptome te promjene u živčanim stanicama koje dovode do njihova odumiranja.

Prisutna je od 1-3% do čak 11% svjetske populacije u dobi iznad 70 godina prema nekim statistikama. Bolest se najčešće javlja u 5. i 6. desetljeću života i ima progredijentan tijek, a u otprilike slijedećih pet godina po prvim simptomima dolazi do teške demencije. Od postavljana dijagnoze bolesti bolesnici prosječno žive 5-7 godina.